Hrvati imaju sve manje pozitivnih emocija

Share

U posljednja tri mjeseca znatno su porasli zabrinutost, tuga, ljutnja i stres, pokazuje Nacionalni indeks sreće i potvrđuje relativno nisko Gallupovo rangiranje Hrvatske u doživljavanju pozitivnih emocija.

Emotivno stanje hrvatskih građana u posljednja tri mjeseca 2012. sve je lošije, pokazuju podaci Nacionalnog indeksa sreće (NIS) koji mjeri kvalitetu života hrvatskih građana.
 
Emotivna komponenta Nacionalnog indeksa sreće je od rujna (71 bod) do studenog  (60 boda) pala za 11 bodova, što je najveća dinamika od početka mjerenja koja ukazuje da razina pozitivnih emocija pada sve brže.
 
Vrijednosti indeksa kreće se na skali od 0 do 100 boda, pa je sve ispod 50 bodova  negativan trend, a iznad pozitivan. Očito je dakle da je  NIS od 60 boda veoma niska razina zadovoljstva.
 
Emotivno stanje građana mjeri se kroz pozitivne i negativne emocije i u ovom je trenutku još uvijek u zoni zadovoljstva (iznad 50 bodova), no nastavi li se trend postat ćemo nacija zabrinutih, tužnih i ljutih.
 
Kao što je iz slike vidljivo, sve je više negativnih, a sve manje pozitivnih emocija u Hrvatskoj.
 
Granica od 4 tisuće kuna

 Hrvati su relativno nisko rangirani i na najnovijoj ljestvici Gallupovog istraživanja pozitivnih emocija u 148 zemalja svijeta (www.gallup.com).
 
Naime, 57% Hrvata odgovorilo je da ima pozitivne emocije, što nas je smjestilo na 127. mjesto  ljestvice. Od nas su mnogo pozitivniji susjedi Slovenci (68%), malo više građani Bosne i Hercegovine (59%), dok su lošiji Makedonci (55%) i Srbi (52%). Najviše pozitivnih emocija imaju građani Paname  i Paragvaja (85%), a najmanje  Singapura (46%).
 
Materijalno bogatstvo Singapura izraženo kroz društveni bruto proizvod po stanovniku od 50 tisuća dolara u odnosu na paragvajski, od samo 3,5 tisuće dolara, potvrđuje tezu da u novcu nije i sreća. Ima li čovjek dovoljno za osnovne životne potrebe, onda presuđuju mentalitet i kultura. 
 
Ta granica iza koje povećanje prihoda ne znači i povećanje sreće u Hrvatskoj je 4.000 kuna mjesečno, pokazuje Nacionalni indeks sreće. Naime, građani s prihodima do 2.500 kuna izražavaju najniži nivo sreće, dok su "najsretniji" oni s prihodima iznad 7.000 kn. No, zanimljivo je da nema značajnih razlika u razini sreće onih sa 4.000-5.500 kuna i onih sa 5.501-7.000 kuna.

izvor: moj-posao.net

Share

Dodatne informacije