Slijepac èita pomoæu bionièkog oka

Share
 Istraživaèi su po prvi puta uspjeli poslati obrasce Brailleovog pisma direktno u mrežnicu slijepog pacijenta omoguæujuæi mu da èita rijeèi od èetiri slova toèno i brzo uz pomoæ oène neuroproteze. Ureðaj nazvan Argus II ugraðen je u više od 50 pacijenata od kojih veæina sada vidi boje, pokrete i predmete.
Vraæanje vida slijepim osobama jedno je od epskih obeæanja tehnologije, poput npr. leteæih automobila. Ipak, umjetni vid sve je bliže stvarnosti zahvaljujuæi projektu Argus.

Ureðaj koristi malu kameru smještenu na naoèalama, prijenosni procesor koji prevodi signal iz kamere u elektrièni podražaj i mikroèip s elektrodama ugraðenim direktno na mrežnicu. Istraživanje su proveli znanstvenici tvrtke Second Sight, a objavljeno je u èasopisu Frontiers in Neuroprosthetics.
 
"U ovom klinièkom ispitivanju s jednom slijepom osobom smo zaobišli kameru koja je uobièajeni ulaz za implantat te direktno stimulirali mrežnicu. Umjesto da osjeæa Brailleovo pismo vršcima prstiju, pacijent je vidio obrasce koje smo projicirali i zatim èitao pojedinaèna slova u manje od sekunde, s toènošæu od 89%." objašnjava glavni autor Thomas Lauritzen.

Slièno konceptu ugradnje umjetnih pužnica, vizualni implantati koriste mrežu od 60 elektroda (Argus I imao ih je svega 16) ugraðenih na mrežnicu koje stimuliraju obrasce direktno na živèane stanice. Za ovo istraživanje znanstvenici su koristili kompjuter da stimulira 6 takvih toèaka na mreži da bi projicirali Brailleovo pismo.

Proveden je niz istraživanja s pojedinaènim slovima, kao i s rijeèima od dva do èetiri slova. Pacijentu je svako slovo pokazano pola sekunde i imao je do 80% toènosti za kratke rijeèi.

"Samo uz pomoæ stimulacije elektroda pacijent je prepoznao Brailleovo pismo, što pokazuje da pacijent može dobro razluèiti prostor, jer je lako mogao razlikovati signale na razlièitim, pojedinim elektrodama." kaže Lauritzen.

"Ovo istraživanje je dokaz koncepta koji ukazuje na važnost klinièkih ispitivanja koja ukljuèuju nove neuroproteze za poboljšanje tehnologije i inovativnih prilagodljivih rješenja." tvrdi Silvestro Micera iz EPFL Neuroprostetièkog centra.

Kod genetske bolesti retinitis pigmentosa, osobe prvo imaju nepravilnu adaptaciju na tamu ili niktalopiju (dnevno sljepilo), slijedi smanjenje perifernog vidnog polja (poznato kao tunelski vid) i, ponekad, gubitak centralnog vidnog polja kasno u tijeku bolesti. Argus II vraæa im ogranièenu sposobnost èitanja velikih slova i kratkih rijeèi, kada se koristi s kamerom.

Mogao bi se nadograditi tako da omoguæi alternativnu i potencijalno bržu metodu èitanja teksta s dodatkom softvera koji prepoznaje slova. Moguænost obrade slike putem softvera prije slanja signala implantatima na mrežnici jedinstvena je prednost ureðaja Argus II.

U pripremi je i Argus III, a cilj je napraviti protezu s više od 1.000 elektroda, što bi omoguæilo prepoznavanje lica. Za osobe koje su godinama živjele u mraku, ovo je poput dobitka na lotu.
 
 
izvor: vidi.hr
Share

Dodatne informacije