Dobili ste otkaz? Ne očajavajte, djelujte!

Share

 Gubitak posla stresna je situacija u kojoj valja reagirati odmah, predugo tugovanje ili potištenost nisu dobri.

U današnje vrijeme u poslovnom svijetu gotovo je sve moguæe. Koristimo najnoviju tehnologiju, poslove sklapamo preko mobitela, kreativnom idejom možemo si osigurati doživotnu egzistenciju. Meðutim, sadašnja vremena su i prema drugim elementima opreèna onima prije dvadesetak godina ili još ranije. Nestalo je sigurnosti. Prije je siguran posao bio sinonim dobrog radnog mjesta. Sada su se vrijednosti promijenile, cijeni se inovativnost, uslužnost, kvaliteta, brzina. U vrijeme recesije otkazi su, nažalost, postali svakodnevica i dobro je znati kako se nositi s tom situacijom. O tome za Vitu piše prof. psihologije Ana Žele.

Stvarno iskustvo: od pohvala do otkaza

Ivana (27), ekonomistica u jednoj internacionalnoj kompaniji, iznenada se suoèila s neugodnom situacijom otkaza. Iako je kontinuirano dobivala pohvale za svoj rad, Ivana je bila jedna od zaposlenica kojoj je uprava tvrtke najavila otkaz. Otkaz, naravno, nije imao veze s njenim uèinkom nego se radilo o tome da je djelatnost tvrtke u kojoj je radila Ivana bila u krizi. Stoga je internacionalni ured odluèio smanjiti broj djelatnika u Hrvatskoj za polovicu, a meðu njima se našla i Ivana. U prvo vrijeme jednostavno nije mogla vjerovati da se to dogodilo. Nakon tjedan-dva shvatila je da se treba posvetiti traženju novog posla. Meðutim, ni tu nije išlo sve kako treba i Ivana je postajala sve zabrinutija.

Od plaèa do zatvaranja u sebe

Stres zbog gubitka posla jedan je od najsnažnijih stresova jer je vezan uz osnovne životne potrebe i egzistenciju. Simptomi se mogu oèitovati na nekoliko razina:

Fiziološki: glavobolja, plaè, mišiæna napetost, psihosomatski simptomi

• Kognitivni (misaoni): teže pamæenje, problemi u koncentraciji, fokusiranost misli na gubitak posla

• Emotivni: zabrinutost za sliku o sebi, sniženo samopoštovanje, tjeskoba, lagana depresivnost, strah, ljutnja

• Ponašajni: smanjen ili poveæan apetit, zatvaranje u sebe.

Situacija poput gubitka posla snažno utjeèe na nas jer se brinemo hoæemo li dovoljno brzo naæi novi posao. Pitamo se hoæemo li imati dovoljno novca za stanovanje i hranu te hoæemo li moæi sebi i svojoj obitelji osigurati egzistenciju u ovim recesijskim vremenima. Osim takvih pitanja, otkaz neizbježno utjeèe i na sliku o sebi. Iako smo svjesni da smo kvalitetni radnici i da otkaz nema veze s našim uèinkom, svejedno se propitkujemo i brinemo za pronalazak novog posla.

Što uèiniti

Gubitak posla je stresna situacija u kojoj valja reagirati odmah. Možemo si dopustiti nekoliko dana da budemo tužni ili ljutiti. Meðutim, predugo tugovanje ili potištenost nisu dobri. Dok god ne djelujemo, dok nismo aktivni, više æemo se ljutiti na samog sebe, što nema konstruktivnu svrhu. Djelovati znaèi prijavljivati se na nove oglase za posao, raspitivati se kod prijatelja ili kolega za nove moguænosti, napisati detaljan CV i kvalitetnu zamolbu, proaktivno kontaktirati tvrtke prema kojima postoji interes itd.

Kod ovakve vrste stresne situacije važna je percepcija, odnosno naèin na koji je promatramo. Možemo sebe sažalijevati, možemo smatrati kako se veæina poslova dobiva preko veza i poznanstava, možemo prièati kako su natjeèaji veæ unaprijed namješteni. To nije konstruktivan naèin i samo kratkotrajno održava sliku o sebi. Pravi put je biti prokativan i pun ideja. U bitci za pronalaženje novog posla presudni su upornost i vjera u vlastite kompetencije. Iako je situacija teška, mnogi ljudi govore da im je to bio novi poèetak.

Novi put

Tako je i bilo našoj ekonomistici Ivani. Ona je, dok je èekala odgovore kompanija na njen CV i molbu koju je poslala, razmišljala o dodatnim naèinima zarade. Kako je dobro znala jezike, osobito njemaèki, poèela je prevoditi da bi popunila kuæni proraèun. Iako se tome nije nadala, taj posao ju je poèeo ispunjavati i s veseljem je prevodila nove knjige i poslovne dokumente. Radovalo ju je što je mogla ponijeti laptop u vikendicu te u miru sjediti u vrtu i prevoditi. Izradila je svoju web stranicu, otvorila je tvrtku i sad se bavi prevoðenjem poslovnog njemaèkog jezika. Kaže kako je sretnija nego ikada prije i zahvalna životu koji joj je na jedan èudan naèin dao novu priliku.

Još smjernica

Evo još nekoliko smjernica za djelovanje u situaciji suoèavanja s gubitkom posla:

• Dobro se raspitati kod (sadašnjeg) poslodavca. Informacija je moæ. Trebamo se detaljno raspitati imamo li, primjerice, pravo na otpremninu ili može li nam (bivši) poslodavac napisati preporuku. Iako zvuèi paradoksalno, ali organizacija u kojoj smo radili može nam uvelike biti od pomoæi kod traženja novog posla, naravno, ako smo bili vrijedan i kvalitetan zaposlenik.

• Pratiti oglase za posao na razlièitim mjestima. Kljuèno je što prije poèeti pratiti oglase. Oglasi za posao su lako dostupni na specijaliziranim portalima, u novinama i na web stranicama pojedinih tvrtki. Ponekad se objavljuju na radiju ili u drugim medijima, a korisno je posjetiti sajmove na temu zapošljavanja.

• Naæi honorarni posao ili volontiranje. Ne moramo iz prvog pokušaja dobiti posao snova ili stalan posao. Ponekad se isplati u prijelaznom periodu biti honorarno zaposlen ili volontirati. Važno je da ne izgubimo kontakt s podruèjem koje nas zanima i s ljudima koji se njime bave. Honorarni posao daje nam odreðenu dozu fleksibilnosti. Imat æemo osjeæaj da smo korisni, a i vrijeme æe nam kvalitetnije proæi.

• Networking. U ovakvim situacijama kljuèno je povezati se s ljudima iz podruèja poslovanja koje nas zanima. Možemo kontaktirati kolege s fakulteta, bivše klijente ili poslovne suradnike, profesore… U današnje vrijeme popularne su i poslovne društvene mreže, gdje možemo objaviti svoj poslovni profil.

Traženje posla: medalja s dva lica

Kao i veæina stvari u životu, tako je traženje novog posla medalja s dva lica. Možemo dopustiti samosažaljenju da nas preplavi ili možemo biti ljuti na bivšu tvrtku. Ali od toga nema dugoroène koristi. Ono što nam donosi dobrobit jest shvaæanje potrage za poslom kao nove, pozitivne prilike u našem životu. To nije uvijek lako. Trebamo se usmjeriti na dobivene prilike, a ne na situacijska ogranièenja. Možemo kvalitetno iskoristiti „poklonjeno“ vrijeme i ponovno aktivirati hobije koje smo do sada zapostavljali, posvetiti se obitelji, vidjeti s prijateljima… Druženja æe nas zasigurno obogatiti, a novi kontakti znaèe dolaženje do novih informacija. Kljuèno je biti optimistièan, jer æe nas buduæi poslodavac sigurno prije odabrati ako smo vedri i veseli, a ne sumorni i pesimistièni.

Neizvjesnost gora od otkaza

Ljudi èije je radno mjesto nesigurno i koji strahuju od otkaza trpe veæe smetnje mentalnog zdravlja od onih koji su izgubili posao, tvrde znanstvenici sa sveuèilišta u Michiganu. Trajna poslovna neizvjesnost u veæoj mjeri ugrožava zdravlje nego pušenje ili visok tlak. Uzrok je stres izazvan neizvjesnošæu, a stres je poznat kao uzroènik niza bolesti. Struènjaci ne preporuèuju onima koji se brinu zbog posla da daju otkaz, veæ im savjetuju da svladaju tehnike opuštanja, da se bave tjelesnom aktivnošæu te da prilagode prehranu tako da uzimaju namirnice koje jaèaju živèani sustav, osobito one bogate vitaminima B-kompleksa, masnim kiselinama omega-3, triptofanom i složenim ugljikohidratima.

izvor: jutarnji.hr /

Share

Dodatne informacije