Zašto su stariji ljudi sretniji?

Share

 Stariji ljudi imaju tendenciju biti sretniji. Ali zašto? Neki psiholozi smatraju da su za to odgovorni neki kognitivini procesi, s posebnim naglaskom na sjeæanja na pozitivne dogaðaje i sjeæanja, ostavljajuæi iza sebe one negativne. Ti procesi , smatraju, pomažu ljudima gledati na život u pozitivnijem ozraèju. "Postoji mnogo dobrih teorija o dobnim razlikama u sreæi" , izjavio je psiholog Derek M. Isaacowitz s Northeastern University, "ali mnoga istraživanja ne pružaju izravne dokaze", na veze izmeðu tog fenomena i stvarne sreæe.

U novom èlanku objavljenom u "Perspectives on Psychological Science", èasopisu udruge za psihologijsku znanost, Isaacowitz a kasnije i Fredda Blanchard-Fields s Georgia Institute of Technology,  raspravljaju o strožijim istraživanjima. Znanstvenici, ukljuèujuæi i autore, otkrili su da starije osobe, kad im se pokazuju slike lica ili situacije, imaju tendenciju usredotoèiti se na, i zapamtiti više one sretnije i manje negativne. Druge studije su otkrile da što su ljudi stariji, traže situacije u kljima æe se podiæi njihovo raspoloženje - na primjer, izbjegavaju društvene krugove prijatelja ili poznanika koji bi mogli sniziti njihovo raspoloženje. Ipak drugi rad ocjenjuje da starije osobe, nauèe se nositi s gubitkom i razoèarenjem zbog neostvarenog cilja i dijeliti svoje ciljeve kako bi postigli veæu dobrobit.

Što nedostaje, kažu autori, konstantno su pokazale izravne veze  izmeðu tih strategija i fenomena i promjene raspoloženja na bolje. Jedan od razloga, Isaacowitz sugerira, je da laboratorijski rezultati nisu izravni. "Kada pokušavamo koristiti one kognitivne procese za predviðanje promjene raspoloženja, oni èesto to ne èine", objašnjava on. "Ponekad gledanje pozitivnih slika, ne èini da se ljudi osjeæaju bolje". Pobliži pregled literature takoðer otkriva proturjeènosti. Neki mlaði ljudi na primjer, mogu se osjeæati bolje naglašavajuæi negativno u drugim situacijama ili obilježjima.

I dok neki psiholozi smatraju da visoki rezultati na nekim kognitivnim testovima, kod starijih ljudi koreliraju sa sposobnošæu da zadrže vedar duh, drugi istraživaèi smatraju da je sreæa u starijoj dobi utjecaj kognitivnih gubitaka, koji tjera starije ljude da se koncentriraju na jednostavnije, sretnije misli.

Rigoroznije metode istraživanja vjerojatno neæe pobiti aktualne teorije, kaže Isaacowitz, ali æe zakomplicirati sliku."Neæe biti tako lako reæi da su stariji ljudi sretniji. Èak i ako su u prosjeku sretniji, mi još uvije želimo znati u kojim situacijama, te posebne strategije,  odreðenu osobu s tim posebnim svojstvima ili prednostima, uvjetuju da se osjeæa dobro.

izvor: sciencedaily.com

Share

Dodatne informacije