Neobuzdan šoping službeno proglašen psihièkom bolešæu

Share
 To je zaèaran krug: impulzivna kupnja donijet æe kratkotrajno zadovoljstvo, a onda grižnju savjesti zbog uludo potrošena novca. Utjeha je opet – u trgovini .

Ono što znaju sve žene koju su se mogle poistovjetiti s glavnim likom knjige Sophie Kinsele znakovita imena "Šopingholièarka" i svi muškarci koji mogu uoèiti uzroèno-posljediènu vezu izmeðu astronomskog raèuna na kreditnoj kartici i ormara bolje polovice koji puca po šavovima, dobilo je i službenu dijagnozu. Šopingholizam je psihièki poremeæaj, toènije ovisnost koje se teško riješiti. Podaci su to koje je podastrlo Sveuèilište u Torontu koje je za naruèioca Wharton's Jay H. Baker Retail Initiative i Verde Group provelo studiju uoblièenu u disertaciju "Men Buy, Women Shop." Zakljuèci te studije potvrðuju da oko deset posto stanovništva zapadnog svijeta boluje od šopingholizma, a veæinu "pacijentica", gotovo osam posto, èine žene. No i jednom i drugom spolu ovisnom o kupnji zajednièki je motiv.

Emotivna praznina

– Ovisnost o kupnji, kao i druge ovisnosti, popunjava neku emocionalnu prazninu. Ti ljudi u trenutku kada kupe nešto što im i ne treba, osjete ispunjenost i zadovoljstvo. No ono je kratkotrajno i gotovo uvijek praæeno grižnjom savjesti koje se onda šopingholièari rješavaju novom kupnjom. Rijeè je o zaèaranom krugu iz kojeg se teško izvuæi – kaže psihologinja dr. Ljubica Uvodiæ Vraniæ i dodaje:

– Takve impulzivne kupnje, osim kratkotrajna zadovoljstva donose i poveæan stres jer naime i ova ovisnost košta. A što imaju manje novca, veæa im je emocionalna rupa, a razina aspiracije raste.

Meðutim, kao i svakom ovisniku, šopingholièaru(ki) teško je dokazati da zapravo ima problem koji zahtijeva lijeèenje. Smatra se da uobièajena, svakodnevna kupnja prelazi u bolest kada se pretvori u stalnu psihièku potrebu i pritisak te preraste financijske moguænosti. Osobe koje pate od tog poremeæaja prelaze kreditni limit, zadužuju se, a nerijetko i kradu, a do toga dolaze jer misle da se ljudska vrijednost procjenjuje materijalnim dobrima kao što su stan, kuæa, auto...

Uvjereni su da se društveni status postiže kupnjom luksuzne robe. Istraživanja amerièkih psihologa, koji se najviše bave ovom, jednom od novijih ovisnosti, pokazuju da je uzrok ovog psihièkog poremeæaja èesto u ranom djetinjstvu. Nedostatak samopouzdanja u toj dobi može uzrokovati osjeæaj osamljenosti koji se uklanja kupnjom.

Skrivanje od obitelji

– U zreloj dobi takve osobe ne znaju prebroditi stres, ljutnju, depresiju i druge negativne osjeæaje nego ih kompenziraju kupnjom – kaže dr. Uvodiæ Vraniæ. Èesto se dogaða da šopingholièar kupi proizvod koji mu nije potreban, ali je na "akciji", pa poslije kupnje osjeæa ispraznost ili oèaj zbog potrošena novca te nerijetko i sakrije kupljenu robu ili laže o pravoj cijeni. Upravo financijske posljedice, dugovi na karticama i minus na raèunu navedu osobu da potraži struènu pomoæ, a èesto je obitelj potakne na lijeèenje. Lijeèi se, kao i druge vrste ovisnosti, psihoterapijom, a iznimno rijetko i medikamentima.

Najraširenije nove ovisnoti

Facebook - kriv za nesigurnost

Psiholog David Smallwood, struènjak za probleme ovisnosti (Priory Group), tvrdi da je Facebook glavni krivac za poveæanje nesigurnosti korisnika, a smatra i da mlaðim korisnicima može više štetiti te istièe da su žene sklonije ovoj vrsti ovisnosti.

mobitel - veæina ih ima po dva

Hrvati imaju 6.031.775 aktivnih mobitela, a gotovo ih 80% ima po dva. U godini se proda oko 300.000 mobitela, pokazalo je istraživanje portala Mobil.hr. Gustoæa je mobitela 136%, a u prva tri mjeseca poslana su 752 milijuna SMS-ova.

kladionice - psihoterapija za kockare

U Hrvatskoj ima više od 2600 kladionica i oko 250 automat-klubova. Gotovo svaki drugi graðanin sudjeluje u nekom od oblika klasiène lutrije. Klub ovisnika o kockanju postoji tri godine, psihoterapija traje dvije godine, a 80% osoba u tretmanu su muškarci

TV sapunice - izvanbraèna djeca

Identificiraju se s romantiènim heroinama i kroz njih "žive" isprepletene odnose u dramatiènim okolnostima. 47% likova u sapunicama u dobi je izmeðu 20 i 35 godina, 75% muškaraca su iz viših slojeva, a 16% ih ima izvanbraènu djecu.

izvor: vecernji.hr / Piše: Romana Kovaèeviæ Barišiæ
, Martina Strukiæ/VLM

Share

Dodatne informacije