Kako se nositi s napadima panike

Share

 Napadaji panike nisu rijetki, kao što možda mislite - struènjaci procjenjuju da æe više od èetvrtine ljudi tokom svog života doživjeti barem jedan. Oni èesto dolaze naglo i bez upozorenja, ali istraživanja su pokazala da su napadi ponekad potaknuti visoko stresnim dogaðajima.

"U pacijenata koji imaju poremeæaj panike, šest do osam mjeseci prije prvog napada došlo je do nekog stresnog dogaðaja, bilo da se radi o gubitku voljene osobe, bilo zbog promjene posla, selidbe, razvoda, pa èak i braka ili trudnoæe, što je na neki naèin gubitak vašeg dotadašnjeg naèina života", kaže doktor Wilson Reid klinièki psiholog u Sjevernoj Karolini, te autor knjige „Don't Panic: Taking Control of Anxiety Attacks".

"Kad doživite gubitak ili previše promjena prebrzo, lako je izgubiti tlo pod nogama", kaže Pauline Boss, stresterapeut i autorica knjige „Loss, Trauma, and Resilience: Therapeutic Work with Ambiguous Loss". "Ne možete riješiti problem, nemate kontrolu i poènete panièariti." Ako ste skloni napadajima panike stres se nagomilava u vama, sve dok vas, konaèno ne preplavi.

Svatko može biti pod stresom ili iskusiti gubitak. Zašto neki od nas završe dišuæi u vreæicu dok se drugi mogu opustiti uz nekoliko piæa ili PlayStation? Struènjaci još ne znaju toèno zašto ili kako
stres kod nekih rezultira napadom, ali neki vjeruju da je stvar u neuronima. "Jedna teorija kaže da su u nekih ljudi  dijelovi mozga odgovorni za obradu emocija i straha u stanju preuzbuðenosti", kaže Wilson. "Ovo može u mozgu oznaèiti ne prijeteæi, svakodnevni strea kao vrlo opasan i pokrenuti lažni alarm". Ponekad je ovaj iracionalni odgovor genetski. Možemo ga nazvati nasljednom sklonosti.

Skeniranje mozga pokazuje da se isti hormoni stresa koji se aktiviraju tijekom borbe za goli život aktiviraju i  tijekom napada panike. Za to postoje dva moguæa krivca: adrenalina i noradrenalin. "Ti hormoni se luèe kada ste suoèeni sa lavom ili medvjedom, evolucijski reèeno", kaže lijeènica Lindsay Kiriakos, sa Neuropsihijatrijskog instituta na UCLA autorica knjige „Panic Disorder: How to Fight Back and Win". Oba hormona ubacuju vašu cirkulaciju i dišni sustav u pripremu za akciju. S pumpanjem ogromnih kolièina kisika u mišiæe i mozak, možete brzo reagirati na ubojitu opasnost. "Problem je u tome što se tijekom napada panike ova ekstremna reakcija dogaða bez prisutnosti bilo kakve vanjske prijetnje," kaže Kiriakos. Bez stvarnog neprijatelja na kojeg bi reagirali, ubrzano disanje i napetost mišiæa se može pretvoriti u hiperventilaciju i drhtanje. "Nemoguænost da shvatite što se dogaða s vama, kao i zbunjenost mogu biti zastrašujuæi," kaže Kiriakos.

Neki znanstvenici tvrde da možemo kriviti noradrenalin za tu zbunjenost. Kada taj
hormonudari u prednji režanj mozga koji je povezan s prosuðivanjem i razumom, izmeðu ostalog, umanjuje vašu sposobnost da racionalno prosuðujete. U nemoguænosti da shvatite što se dogaða, pretpostavljate najgore: da umirete ili imate srèani udar. U stvari, prema jednoj studiji iz 2003, osobe s poremeæajem panike imaju znatno veæu vjerojatnost da završe u bolnici zbog bolova u prsnom košu.

Ono što najviše zabrinjava pogoðene paniènim napadom je to da nisu radili ništa neuobièajeno ili naporno. Nema oèitih okidaèa za napad. To je zajednièko svim spontanim napadima panike - nisu povezan sa situacijama koje izazivaju strah, kaže Jordan, W. Smoller, lijeèniki izvanredni profesor psihijatrije na Harvard Medical School. U drugim sluèajevima, lakše je povezati napad sa stanjem osobe.

Napad panike može se dogoditi kada se osoba susreæe s neèim što izaziva fobiju, kao kada primjerice klaustrofob ulazi u zatvoren prostor. Astmatièari mogu iskusiti napad panike na prvi znak ponestajanja daha. Tvari kao kofein, nikotin, i drugi lijekovi mogu proizvesti reakcije sliène napadu panike (npr. nekoliko šalica espresso) koji ljudi podložni napadima panike interpretiraju kao opasne. "Oko treæine do polovine pacijenata prvi napad panike doživji  dok konzumira neki stimulans, poput marihuane", kaže Kiriakos.

Vaš plan obrane

Ako stresobièno prethodi napadu panike, logièno bi bilo udvostruèiti bavljenje yogom ili meditacijom. Nažalost, više "om" nije odgovor. Nema znanstvenih dokaza da tehnike oslobaðanja od stresa ublažavaju buduæe napadaje panike. S obzirom da se èesto ne može predvidjeti sljedeæi napad, lijeènici obièno ne preporuèuju lijekove osim ako vaši napadi nisu èesti i jaki. Ali ako do napada doðe, ovi savjeti vam mogu pomoæi:

Prije nego što se dogodi znajte da vam napad panike neæe naškoditi

"Na terapiji uèimo pacijente da iako su napadaji panike neugodno iskustvo, ne postoji ništa opasno po život u njima", navodi Kimberly Wilson, kognitivno-bihevioralni terapeut.

Recite prijateljima i bližnjima za napade

Ako znate da ste podložni napadajima panike, recite to prijateljima, obitelji ili èak kolegama s posla, tako da mogu prepoznati simptome i umiriti vas kada doðe do napadaja.

Za svaki sluèaj nosite lijekove sa sobom

Ako ste imali napad panike, možete razgovarati s doktorom da vam prepiše blagi sedativ koji ima umirujuæi uèinak na mozak. "Oni se ne preporuèuju za kroniène napade panike jer mogu izazvati ovisnost, ali to može biti djelotvorno kod izoliranih sluèajeva", kaže Alexander Neumeister, jedan od profesora psihijatrije na Sveuèilištu Yale. "Ponekad, samo saznanje da imate u torbici nešto što æe vam pomoæi, može sprijeèiti napad", kaže on.

Tijekom napada

Ako se bojite da æete pasti u nesvijest, napnite mišiæe nogu, ruku, trbuha oko 30 sekundi. Na ovaj naèin krv æe vam jurnuti u glavu i može sprijeèiti nesvjesticu.

Odvratite si pažnju

"Odvratite negativne misli radeæi nešto poznato i umirujuæe," kaže Kiriakos. "Naðite neki mali komad vašeg okruženja koje možete kontrolirati", kaže Boss. "Èak i nešto jednostavno poput pospremanje stola može vas umiriti i zaustaviti napad."

Kao posljednji rješenje, idite u bolnicu

Malo je vjerojatno da imate infarkt ili moždani udar, ali ako se apsolutno ne možete otresti osjeæaja da se nešto užasno loše dogaða s vama, zamolite nekog da vas odveze u bolnicu, lijeènik vam nakon pregleda može propisati sredstvo za smirenje ako misli da je potrebno.

Kada napad završi nemojte živiti u oèekivanju sljedeæeg

"Cilj je da se nakon  napada vratite svojim uobièajenim aktivnostima što je prije moguæe", kaže Kiriakos. U redu je da uzmete dan dva odmora. "Normalan je osjeæaj blage tjeskobe", kaže Kiriakos. Ali, ako ste još uvijek uzrujani i nakon tri dana, pitajte svog lijeènika da vam preporuèi terapeuta.

Idite lijeèniku

Uvijek odlazite na redovne kontrole nakon napada i precizno opišite simptome. Lijeènik æe utvrditi da li je napad uzrokovan zdravstvenim problemom.

izvor: centar-zdravlja.net

Share

Dodatne informacije