Zaštitimo djecu od internetskih pedofila

Share

Vrbovanje djece putem internetskih portala je u porastu, kažu policijske statistike. Donosimo nekoliko savjeta za djecu i roditelje kako bi se obranili od pedofila s interneta.

Kaznena djela djeèje pornografije na raèunalnom sustavu ili mreži, prema podacima MUP-a, u drastiènom su porastu. Naime od 2002. do 2004. godine u Hrvatskoj nije zabilježen niti jedan sluèaj tog kaznenog djela. No 2005. godine zabilježeno je 12 sluèajeva, 2006. godine 25, a 2007. godine crna brojka se popela na 47.

Najveæa do sada u Hrvatskoj provedena policijska akcija u 'lovu' na internetske pedofile je Sledgehammer, koju policija još provodi.

Prema podacima iz veljaèe 2008. godine, u sklopu operativne akcije Sledgehammer obavljeno je preko 180 pretraga stanova i poslovnih prostora, privremeno je oduzeto 228 osobnih raèunala, 54 prijenosna raèunala, 65 hard-diskova i veæi broj razlièitih medija za pohranu podataka. Operativna akcija još je uvijek u tijeku.

U posljednjih nekoliko godina policijski službenici su zabilježili nove pojavne oblike kaznenih djela poèinjenih na štetu djece i maloljetnika korištenjem interneta i mobilnih telefona. Izvršenje ovih kaznenih djela, s obzirom na naèin postupanja poèinitelja, može se podijeliti u èetiri faze:

- Poèinitelj upoznaje ošteæenu djecu i maloljetnike na naèin da dolazi do brojeva njihovih mobilnih telefona putem glazbenih emisija na lokalnim televizijskim postajama, koje su navedene brojeve emitirale za vrijeme trajanja glazbenih emisija.

- Drugi naèin upoznavanja je preko internetskih portala namijenih meðusobnom upoznavanju punoljetnih osoba, te poèinitelj na taj naèin dolazi do broja mobilnog telefona ošteæene osobe.

- Nakon što je poèinitelj pribavio broj mobilnog telefona, kreæe komunikacija, odnosno proces zavoðenja. Poèinitelj u anonimnosti svoga doma, koja mu omoguæava lažno predstavljanje, govori za sebe da ima 15, 16, ili 17 godina , te da je mladiæ ili djevojka, pa ovisno o tome šalje MMS poruku na kojoj se nalazi zgodan mladiæ ili djevojka koju prezentira kao svoju.

Daljnju komunikaciju nastavlja slanjem SMS-poruka u kojima govori o sebi, svojim interesima, koju glazbu voli, kojim sportom se bavi, o svojim problemima s roditeljima i prijateljima. Na taj naèin nastoji uspostaviti povjerenje žrtve, prijateljstvo, a onda i osjeæaj zaljubljenosti.

Žrtva doista poèinje osjeæati povjerenje, zaljubljenost u osobu s MMS fotografije koja je tako dobro razumije i ima iste probleme kao i ona ili on. S vremenom se dovodi u uvjerenje da je s istim u vezi odnosno da 'hodaju'.

- Dalje, poèinitelj polako u komunikaciju uvoditi poruke seksualnog sadržaja, posebno nakon što od ošteæene primi MMS poruku s fotografijom lica ili stasa. Daje komplimente o izgledu i komentira što bi u seksualnom smislu volio i želio raditi s njom ili s njim. Govori o tome koliko je zaljubljen.

Nakon toga poèinitelj žrtvi šalje kodove telefonskih bonova za nadoplatu raèuna mobilnog telefona u iznosima od 50 i 100 kn, kako bi mogla nesmetano komunicirati, s obzirom da se dnevno radilo o velikom broju SMS i MMS-poruka (ponekad i po 300 poruka u jednom danu). Nakon zaprimljenih kodova za nadoplatu raèuna kod žrtve se javlja osjeæaj obaveze na daljnju komunikaciju.

Poèinitelj, kada je uvjeren da je žrtva zaljubljena u njega, traži MMS-poruke s fotografijama njenog golog tijela, te u meðuvremenu on njoj šalje fotografije spolovila ili dijelove tijela koje je dobio od drugih ošteæenih osoba ili ih je 'skinuo' s interneta te ih prezentira kao svoje.

Nakon zaprimanja prvih MMS poruka s fotografijama golih dijelova tijela žrtve, poèinitelj postaje sve agresivniji i uporniji u svojim zahtjevima za MMS-ovima s fotografijama i videoklipovima, pri èemu žrtvi toèno daje upute koje radnje i na koji naèin treba raditi tijekom snimanja (na taj naèin je uvlaèi u izvedbu pornografske predstave), po zaprimanju traženih MMS-ova iskazuje svoje ushiæenje i oduševljenje izgledom žrtve i navodi je na slanje još takvih materijala.

Kada žrtva odbije dalje slati fotografije poèinitelj kreæe s emocionalnim ucjenama:
- da me voliš ti bi to uèinila
- ima drugih koje hoæe ako ti neæeš i slièno

Nakon toga prelazi na prijetnje:
- ako to ne uèiniš objaviti æu tvoje fotografije na internetu
- sve æu reæi tvojim roditeljima
- oblijepiti æu zidove škole u koju ideš, zgradu u kojoj živiš itd.

U veæini sluèajeva poèinitelji su dobivene fotografije distribuirali po cijeloj Hrvatskoj prikazujuæi te slike kao svoje.

U policiji napominju da se niti jedna ošteæena maloljetna osoba nije povjerila roditeljima ili drugoj odrasloj osobi u koju ima povjerenje, iako su željele prekinuti takvu komunikaciju, meðutim bilo ih je strah da poèinitelj ne realizira svoje prijetnje.

Policija djeci savjetuje:

- Imaš pravo na privatnost, ali tvoji roditelji imaju obvezu znati s kim se družiš u parku, na internetu, mobitelom i na blogu.

- Ako osoba s kojom ostvaruješ komunikaciju želi znati èitaju li tvoji roditelji njezine poruke ili ukoliko od tebe zahtjeva da skrivaš svoju komunikaciju s njom, o tome obavijesti roditelje jer ta osoba nema dobre namjere.

- U dopisivanju mobitelom ili internetom nemoj pisati ništa èega bi se sramio ili sramila da to proèitaju tvoji prijatelji u kvartu ili razredu, nemoj slati nikakve fotografije koje ne bi željela da su objavljene – jer sve što šalješ nepoznatoj osobi ta osoba može jedan dan iskoristiti da te ucjenjuje da æe ih objaviti u tvojoj školi i pred tvojom zgradom.

- Ne primaj bonove za mobitel od drugih nepoznatih osoba jer æete zasigurno tražiti nešto zauzvrat.

- Ne ulazi u komunikaciju s nepoznatim osobama, osobe se mogu lažno predstaviti. Naprimjer, muškarac od 60 godina se može predstaviti kao deèko od 15 godina, pri èemu može iznijeti puno podataka temeljem kojih æeš pomisliti da ga dobro poznaješ.

- Nemoj davati nepoznatim osobama podatke o sebi, obitelji ili prijateljima, kako se prezivaš, gdje živiš, u koju školu ideš, svoju lozinku koristiš ili druge podatke koji bi mogli ukazati na tvoj identitet, tvojih prijatelja ili obitelji jer ne možeš znati kakve su namjere druge osobe.

- Važno je da ne šalješ fotografiju sebe, obitelji ili prijatelja nepoznatim osobama putem mobitela ili interneta jer se te fotografije mogu iskoristiti na razne naèine.

- Obrati se roditelju ili nastavniku ukoliko primaš uznemirujuæe ili neprimjerene poruke.

- Obrati se za pomoæ roditelju èak i kada uèiniš nešto što nije dozvoljeno.

- Nije tvoja krivica ukoliko dobiješ uvredljiv, prijeteæi ili pornografski sadržaj – obavijesti roditelje.

- Ukoliko dobivaš prijeteæe poruke ili pornografske slike ili se od tebe traži da šalješ svoje slike, odmah reci roditeljima i ne briši podatke i fotografije s mobitela ili raèunala kako bi policija mogla pronaæi osobu koja ti šalje takve poruke.

- Nikada nemoj iæi sama na sastanak s osobom koju si upoznala putem mobitela, raznih chatova i blogova.

- Ako osoba insistira da na sastanak doðeš bez pratnje, ne idi na takav sastanak.




 

Roditeljima policija savjetuje:

- Vaše dijete ima pravo na privatnost, ali vi morate znati s kim vaše dijete ostvaruje komunikaciju putem mobitela i interneta, e-mail komunikacija vašeg djeteta vam treba biti poznata.

- Provjerite èije brojeve dijete ima memorirane u imeniku i adresaru mobitela, koje adrese posjeæuje na internetu, kome šalje i od koga prima e-mail poruke.

- Provjerite kakve SMS, MMS i e-mail poruke dijete prima i šalje.

- Ako dijete smanjuje ton mobitela i skriveæki èita i šalje poruke, ne dozvoljava da posjeæujete njegov blog, briše e-mail poruke, razgovarajte s kim se dopisuje.

- Obratite pozornost na noænu komunikaciju i komunikaciju koju dijete ima kada je samo kod kuæe.

- Imajte pod kontrolom troškove koje dijete radi, primjerice komunicira li više no što to može s bonom koji ste mu kupili.

- Upozorite dijete da ne prima bonove za mobitel od drugih nepoznatih osoba.

- Upozorite dijete da ne ulazi u komunikaciju s nepoznatim osobama, da se osobe mogu lažno predstaviti na razne naèine.

- Neka dijete ne daje nepoznatim osobama podatke o sebi, obitelji ili prijateljima, kako se preziva, gdje živi, u koju školu ide, svoju lozinku ili druge podatke koji bi mogli ukazati na njegov identitet jer ne može znati kakve su namjere druge osobe.

- Upozorite dijete da ne šalje svoju fotografiju ili prijatelja nepoznatim osobama putem mobitela ili interneta jer je isti mogu zloupotrijebiti.

- Neka vaše dijete zna da æete ga zaštititi i da vam se može obratiti za pomoæ èak i kada je uèinilo nešto što ne bi smjelo.

- Ukoliko vaše dijete dobiva prijeteæe poruke ili je izloženo pornografiji ili se od njega traži da šalje svoje slike, odmah izvijestite policiju, saèuvajte podatke i fotografije na mobitelu ili raèunalu.

- Nikako nemojte sami pokušavati utvrditi identitet takve osobe jer æete onemoguæiti policiju u pribavljanju dokaza, osobito ukoliko osoba shvati da mu pokušavate utvrditi identitet, pri èemu æe pokušati uništiti sve dokaze ostvarivanim komunikacijama.



Poliklinika za zaštitu djece obavila je istraživanje meðu djecom, a rezultate su objavili na svojim internetskim stranicama.

Pokazalo se da je 27 posto djece koja se služe internetom bilo izloženo porukama sa seksualnim sadržajima. Primljene poruke su u 59 posto sluèajeva sadržavale slike golih osoba, 46 posto ih je primilo poruke sa slikama seksualnih radnji, 12 posto je dobilo slike koje sadrže nasilje i seks te 4 posto je primilo poruke koje sadrže slike s djecom.

Najveæi broj tih izlaganja dogodio se dok su djeca pretraživala internet, i to èak 67 posto, 7 posto djece je dobilo poruku s adresom na koju da se javi, 25 posto poruka je pristiglo na osobnu adresu elektronske pošte s nepoznate adrese, dok je 8 posto poruka stiglo na osobnu adresu elektronske pošte s poznate adrese, najèešæe od prijatelja.

Èini se da što je aktivnost na internetu više istraživaèka, veæa je vjerojatnost izlaganja nepoželjnom seksualnom sadržaju. Djeca èiji roditelji nemaju pristup njihovoj elektronskoj pošti su èešæe primila poruke sa seksualnim sadržajima.

Istraživanje je pokazalo da treæina djece nije nikome povjerila svoje iskustvo dobivanja poruka sa seksualnim sadržajima. Èetvrtina djece koja su bila izložena porukama sa seksualnim sadržajima izjavljuje da su imala uznemirujuæu emocionalnu reakciju, i to djevojèice èešæe nego djeèaci. Osim toga veliki broj djece izjavilo je da je bilo vrlo uznemireno te da su imali osjeæaj nesigurnosti nakon primljenih poruka.

Osim toga pokazalo se da je 28 posto djece pitano o intimnim detaljima tijekom razgovora, odnosno o seksu, intimnim dijelovima tijela, to jest o velièina spolovila ili velièini grudi, o iskustvu u samozadovoljavanju, u vezi s odjeæom, primjerice nosi li grudnjak, koji broj grudnjaka, u èemu spava i slièno.

Nakon takvih upita djeca su odgovorila da su se osjeæala uznemirenost, osjeæala su sram strah, ljutnju ili krivnju. Djeèaci rjeðe navode da su pitanja o intimnim detaljima bila uznemirujuæa za njih nego djevojèice. Takoðer, navedena pitanja su èešæe izazivala emocionalne reakcije kod djece mlaðe dobi.

Zabrinjavajuæi je podatak da 27 posto djece smatra da je u redu otiæi sam na sastanak s osobom koju su upoznali na internetu, što ovu skupinu djece èini riziènom za eventualno iskorištavanje i zlostavljanje.

Izvor: net.hr

Share

Dodatne informacije