Resocijalizacija ovisnika o drogama - sažeci predavanja

Share

PSIHOportalU organizaciji CZSS Zagreb, Podružnica Obiteljski centar povodom Međunarodnog dana borbe protiv ovisnosti dana 18. studenog 2015 održano je stručno predavanje i prezentirana evaluacija projekta. Sažetke predavanja donosimo u nastavku.

 

 

 

 

Autor:dr.sc. Jadranka Ivandić Zimić,savjetnica u Vladi i Vladinom uredu

Ured za suzbijanje zlouporabe droga Vlade Republike Hrvatske

Zagreb, Preobraženska 4/II

 

Obiteljski rizični čimbenici za pojavu ovisnosti o drogama”

 

SAŽETAK

 

Problem ovisnosti o drogama je globalni problem suvremenog svijeta. Sve veća raširenost zlouporabe droga posljedično dovodi do krize suvremenog društva, krize obitelji, ugrožavanja temeljnih društvenih vrijednosti i porasta kriminala.Stoga problem ovisnosti o drogama treba razmatrati kao multidisciplinarnu pojavu čije uzroke treba tražiti u međudjelovanju  bio-psiholoških, obiteljskih i socijalnih čimbenika, odnosno rizičnih i zaštitnih čimbenika.

Tijekom 2008. i 2009. godine, a za potrebe izrade doktorske disertacije pod naslovom „Obiteljski rizični činitelji pojave ovisnosti ( Ivandić Zimić, J., 2010.)“ provedeno je istraživanje na skupini ovisnika i ispitanicima kontrolne skupine koji nisu bili ovisni o drogama, alkoholu i drugim sredstvima. Istraživanje je bilo anonimno, a osnovni mjerni instrument je bio  upitnik koji se sastojao od 67 pitanja. Glavni cilj istraživanja je bio utvrditi obiteljske rizične čimbenike pojave ovisnosti o drogama. Istraživanje je obuhvatilo 146 ispitanika ovisnika o drogama, od kojih 92 muškarca i 51 ženu i tri koja se nisu izjasnila o spolu, te 134 ispitanika kontrolne skupine, od toga 88 muškaraca i 45 žena i jedna osoba koja se nije izjasnio o spolu.

Varijable gdje je kod ovisnika utvrđena značajno učestalija prisutnost obiteljskih čimbenika  koji mogu predstavljati rizik  za pojavu ovisnosti, bile su separacije od roditelja do 7. godine života ( 27% ovisnici, 11% kontrolna), negativan emocionalni odnos ( 37% ovisnici, 20% kontrolna) i negativna komunikacija s ocem tijekom djetinjstva i adolescencije (63% ovisnika, 24% kontrolna skupina), slab roditeljski nadzor (36% ovisnici, 18% kontrolna skupina), neadekvatna roditeljska podrška  (40% ovisnici,18% kontrolna), loši međusobni odnosi njihovih roditelja obilježeni stalnim svađama (15% ovisnici, 2% kontrolna), rastava ili smrt jednog roditelja (35% ovisnika, 21 % kontrolna), neravnomjerna raspodjela moći (pri odnošenju odluka u obitelji) bilo u korist očeva ili korist majki ( 37% ovisnici, 15% kontrolna) , neujednačenost u doživljaju pažnje i brige  te u emocionalnim odnosima i komunikaciji s roditeljima u korist majki (88% ovisnika imalo je pozitivan doživljaj majke, a 63 % oca). Populaciju ovisnika karakterizirai značajno češća prisutnost socipatoloških pojava u obitelji kao što suzlostavljanje (26% ovisnici,11% kontrolna), nasilje u obitelji ( 29 ovisnici, 16% kontrolna) i  alkoholizam u obitelji najčešće oca ( 39% ovisnici, 17% kontrolna)  te doživljaj psihičke traume i stresa ( 46% ovisnika, 26% kontrolna).

Klaster analiza uzorka ovisnika je pokazala da se prema rizičnim obiteljskim čimbenicima ovisnici mogu svrstati u 6. podskupina od kojih je samo jedna manja skupina ( N=14) bez ijednog čimbenika rizika.

Na temelju rezultata, može se zaključiti  da u obitelji  ovisnika o drogama postoje psihopatološke pojave i psihosocijalni čimbenici koji zajedno čine rizično obiteljsko okružje i predstavljaju  obiteljske rizične čimbenike  pojave ovisnosti o drogama.Rezultati ukazuju na potrebu da se u liječenjeitretmanovisnikaodrogamauvede obiteljskisistemski pristupiobiteljskaterapija.Također, s ciljem otkrivanja rizičnih obiteljskih čimbenika, trebalobi provestiistraživanjeuosnovnimškolamakakobiseotkrilerizičneskupinedjeceimladihodkojihbinajprijetrebalipolazitiprogramiprevencijeovisnosti.

 

Ključne riječi: rizični čimbenici, ovisnost o drogama, obitelj, emocionalni odnosi i komunikacija roditelja i djece, alkoholizam, nasilje, zlostavljanje.

 

 

 

Autori:dr.sc. Jadranka Ivandić Zimić, savjetnica i Sanja Mikulić, dipl.iur., zamjenica ravantelja

Ured za suzbijanje zlouporabe droga Vlade Republike Hrvatske

Zagreb, Preobraženska 4/II.

 

Izvješće o evaluaciji Projekta resocijalizacije ovisnika o drogama

 

SAŽETAK

 

Resocijalizacija ovisnika ili socijalna reintegracija ovisnika o drogama u najširem smislu podrazumijeva svaki oblik društvenog uključivanja i afirmacije kroz različite aktivnosti iz područja sporta, kulture, rada i drugih društvenih aktivnosti. S obzirom da se ovisnici vrlo često nakon završenog liječenja ne mogu uspješno uklopiti u društvenu sredinu zbog mnogih razloga poput javnog mišljenja o problemu ovisnosti o drogama, nedostatne obiteljske podrške, ali i potpore šire socijalne sredine, velik broj njih se i nakon uspješno završenog tretmana vraća ovisnosti i ovisničkom stilu življenja.

Stoga je Ured za suzbijanje zlouporabe droga kao koordinativno stručno tijelo Vlade Republike Hrvatske, sukladno predviđenim mjerama iz Nacionalne strategije i Akcijskog plana i u suradnji s imenovanim predstavnicima mjerodavnih ministarstava i institucija, izradio Projekt resocijalizacije ovisnika o drogama koji su završili neki od programa rehabilitacije i odvikavanja od ovisnosti u terapijskoj zajednici ili zatvorskom sustavu, te ovisnika koji su u izvanbolničkom tretmanu i duže vrijeme stabilno održavaju apstinenciju i pridržavaju se  propisanog načina liječenja koji je  Vlada Republike Hrvatske usvojila na sjednici održanoj 19. travnja 2007. godine.

Projekt resocijalizacije ovisnika o drogama podrazumijeva intervencije s ciljem socijalnog uključivanja ovisnika o drogama u život u zajednici nakon završenog ili za vrijeme liječenja u zdravstvenoj ustanovi, odvikavanja od ovisnosti u terapijskoj zajednici ili izdržavanja kazne zatvora u zatvorskom sustavu, a koje uključuju psihosocijalnu podršku, završetak školovanja, prekvalifikaciju i zapošljavanje, pomoć pri rješavanju stambenog pitanja ili organiziranog stanovanja liječenih ovisnika (stambene zajednice). Kako bi se osiguralo uspostavljanje intenzivne suradnje među nositeljima u provedbi projektnih aktivnosti, kako na nacionalnoj tako i na lokalnoj razini, te samim tim osiguralo djelotvornu i učinkovitu provedbu cjelokupnog Projekta, Vlada RH je u rujnu 2007. usvojila i Protokol suradnje i postupanja mjerodavnih državnih tijela, ustanova i organizacija civilnog društva u  provedbi Projekta resocijalizacije ovisnika o drogama. Analiza izvješća o provedbi Projekta pokazuje da je on postigao niz pozitivnih rezultata. Od 19. travnja 2007. godine, kada je usvojen Projekt resocijalizacije, do 31. prosinca, 2014. godine broj ovisnika se iz godine u godinu povećavao, te je Hrvatski zavod za zapošljavanje ukupno proveo profesionalno usmjeravanje i procjenu radne sposobnosti za 653 ovisnika, od togaje 228 liječenih ovisnika bilo uključeno u obrazovne programe, a 446 liječenih ovisnika je ostvarilo zaposlenje u javnom radu i koristilo poticaje za zapošljavanje ili su ostvarili zaposlenje samostalno. Također, ukupno je 568 ovisnika koristilo školovanje na teret Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, dok je više do 6.000 ovisnika dobilo pomoć od organizacija civilnog društva.

S ciljem definiranja pozitivnih i negativnih strana Projekta resocijalizacije, kao i njegove modifikacije i unapređenja, Ured za suzbijanje zlouporabe droga je, uz stručnu podršku i recenziju doc. dr. sc. Ivane Jeđut s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, proveo Znanstveno-istraživački projekt evaluacije Projekta resocijalizacije. Metode evaluacije bile su: fokus grupe (8 fokus grupa-  provoditelji projekta na nacionalnoj razini, lokalnoj razini i korisnici), studije slučaja (2 studije slučaja – Splitsko-dalmatinska i Šibensko-kninska županija) te online upitnik.

Rezultati evaluacije Projekta pokazuju da su najveći njegovi doprinosi, kako iz perspektive provoditelja tako i korisnika, sljedeći:

·         Projekt je uspio uspostaviti model, okvir i strukturu za specijalizirani pristup osjetljivim skupinama

·         Omogućio pomoć  ovisnicima za nastavak normalnog života i povratak u društvo

·         Osnažio i ujedinio mjere koje institucije nisu bile u mogućnosti samostalno povezati i koordinirati

·         Pridonio većem osvješćivanju stručnjaka i smanjenju stigmatizacije ovisnika u društvu

·         Pridonio većoj motivaciji liječenih ovisnika za uključivanje u školovanje i zapošljavanje, kao dvama najznačajnijim oblicima društvene reintegracije.

Nasuprot tome, najveći nedostaci Projekta su:

•      Nedovoljna informiranost o projektu, kako kod korisnika tako i kod provoditelja

•      Nedovoljna dostupnost projekta u pojedinim lokalnim sredinama

•      Socijalno isključivanje i stigmatizacija i nepovjerenje kod poslodavaca

•      Manjak samopouzdanja ovisnika i motivacije za uključivanje u projekt.

U pogledu uloge socijalne skrbi provoditelji smatraju da  centri za socijalnu skrb, zbog preopterećenosti nizom zadaća, nemaju kapacitet za adekvatno uključivanje u provedbu mjera za koje su zaduženi.Centri za socijalnu skrb također nemaju svakodnevnu praksu upućivanja u školovanje ili Projekt resocijalizacije, a razlozi se mogu pronaći u preopterećenosti poslom, ustrojem sustava i nedovoljnim znanjem o Projektu. Korisnici Projekta najčešće nisu standardni klijenti Centra za socijalnu skrb te se rad s njima zna razlikovati od standardnog rada s drugim klijentima Centra. S druge strane kao dobitci od Projekta od strane djelatnika u socijalnoj skrbi ističe se veće osvješćivanje stručnjaka o problematici ovisnosti i resocijalizaciji općenito. Također, sama provedba projekta utjecala je na bolju informiranost o toj problematici, te tome da se bolje razumije sustav, odnosno za što je koja služba nadležna, što je čija uloga u provedbi Projekta resocijalizacije ali i psihosocijalnog tretmana ovisnika.

Iz evaluacije se može zaključiti da je opći doživljaj projekta od svih sudionika  (provoditelja i korisnika)  pozitivan. Smatraju da je dobro zamišljen, a pokazao se i vrlo poticajnim za ovisnike, pruživši im mogućnost da se uključe u konkretne aktivnosti koje do sada nisu postojale i samim time mogućnost za uspješnu socijalnu integraciju u društvo i potpuni oporavak od ovisnosti. Najveću prepreku uspješnijem socijalnom uključivanju, i provoditelji i korisnici vide u negativnom stavu javnosti o problemu ovisnosti i ovisnicima te nedovoljnoj senzibilizaciji poslodavaca za zapošljavanje liječenih ovisnika.

 

Ključne riječi:ovisnici o drogama ,Projekt resocijalizacije, evaluacija, dobitci i nedostaci Projekta

 

 

 

 

 

                

 

 

 

 

Share

Dodatne informacije