“Ura po ura” – prva hrvatska Banka vremena

Share

banka vremenaBanka vremena je poseban oblik valoriziranja volonterskog rada u koju se umjesto novca ulaže vrijeme koje se razmjenjuje među članovima Banke.

Kriza (rečeno po socijalistički) ili recesija (rečeno po kapitalistički) samo su posljedica vjerskog fundamentalizma. Živim vrstama koje ne poznaju novac ne prijeti ekonomski kolaps, njihova gospodarstva su stabilna; pčele, mravi, ptice…sisavci i gmizavci…žive u organiziranom društvu prirode koje funkcionira savršeno, sve dok se na vidiku ne pojavi čovjek: vjerski fanatik koji na svako saće meda mora okačiti cijenu – simbol svoje ortodoksne vjere koju primiše od samog vraga.

 

Gdje je izlaz?


Za početak, treba se osloboditi one poznate vražje dogme koja nas uči da su ljudi grešna bića. To je vrhunska vražja podvala kojom Nečastivi obmanjuje ljude; ponajprije samog Svetog Oca Papu koji tu istu misao prenosi na biskupe, a ovi pak – po službenoj dužnosti – na vjernike, koji se onda tako i ponašaju.

 

Za zemlju kao što je Hrvatska to je naročito pogubno, i upravo zato i jesmo tu gdje jesmo. Lako je Japancima – oni su većinom pogani i nisu ni svjesni da su grešni – ali nas je 88 posto osviještenih grešnih duša, plus pravoslavci i Jehovini svjedoci čija vjera uči isto. Pa koje društvo može to izdržati?

 

Što nam je, dakle, činiti?
Odgovor je jednostavan: ne slušati vraga što govori, nego činiti ono što želiš da tebi čine drugi. U tome je sav Zakon o radu, malom i srednjem poduzetništvu.

 

Zvuči poznato, čini se kao filozofiranje, izgleda kao utopija. Ali nije! Na tom načelu temelji se poslovanje jedne nove hrvatske banke, tzv. Banke vremena.  Potpuno je stvarna, i potpuno naša. Njezine štediše ništa ne štede, samo daju i uzimaju – daju koliko mogu i uzimaju koliko im daju. Uostalom, pogledajmo što kaže u “prospektu”:


ŠTEDITE U BANCI VREMENA

 

Banka vremena je poseban oblik valoriziranja volonterskog rada u koju se umjesto novca ulaže vrijeme koje se razmjenjuje među članovima Banke. Svatko tko se želi učlaniti donosi određenu količinu osobnog slobodnog vremena i znanja koje je spreman podariti zajednici, a za uzvrat može dobiti jednaku količinu vremena ili određene pomoći nekog drugog. Npr. možete svoje vrijeme uložiti u pomoć starijim osobama ili nemoćnima, možete davati instrukcije, obavljati popravke i sitne kućne poslove, sudjelovati u građanskim inicijativama i sl.

 

Među članovima banke vlada potpuna jednakost pa vrijeme profesora, činovnika, umirovljenika, običnog radnika ili studenta jednako vrijedi. Uglavnom, možete uložiti sve što znate i možete učiniti, a koristilo bi drugima. Vrijeme i ljudska dobrota postaju vrijednost razmjene, otkriva se smisao trenutka i obične ljudske geste dobre volje.

 

Prve Banke vremena nastale su osamdesetih godina u SAD kao odgovor na tržišnu ekonomiju u kojoj je cijeli spektar ljudskih aktivnosti podcijenjen ili apsolutno nevrednovan i u kojoj se gube ljudska solidarnost i zajedništvo.

 

Danas su banke vremena  rasprostranjene u 26 zemlja na 6 kontinenata, a u Europi u Velikoj Britaniji, Italiji, Portugalu i Španjolskoj.

 

‘Gradska radionica’ uz potporu Nacionalne zaklade za civilno društvo, provodi projekt formiranja banke vremena u Hrvatskoj. Prva slična inicijativa pokrenuta je 2007. godine kao Crom Alternativna razmjena (www.cromalternativemoney.org), a u Gradskoj knjižnici u Poreču je 2009. osmišljen je projekt  ‘Dam daš’ (www.knjiznicaporec.hr). Njeni predstavnici: Marjan Sinošić i Debora Trusgnach, od 14. do 17. travnja sudjelovali su na skupu Nacionalnog saveza banaka vremena Italije u mjestu Grado, a od 15. do 17. listopada na Europskom kongresu banki vremena u Rimu. Pored Velike Britanije, talijanska mreža banaka vremena jedna je od najrazvijenijih u Europi. Naši talijanski prijatelji izrazili su podršku i veliki entuzijazam radi započinjanja procesa formiranja banki vremena u Hrvatskoj te su spremni podijeliti s nama svoje bogato iskustvo i znanje.

 

PET TEMELJNIH PRINCIPA BANKE VREMENA


1. Svi smo dobro/vrijednost - Svako ljudsko biće ima nešto za dati.


Iz perspektive socijalne pravde to znači da nema više odbacivanja ljudi. Ne možemo previdjeti jedinstvene vještine i talente koje svaki od nas ima za ponuditi drugima. Klijenti su neophodni za izgradnju zajednice-oni su vrijednost, ne problem koji možemo riješiti. Jedan od glavnih ciljeva Banke vremena je da smanji ovisnost koja karakterizira odnos između plaćenih profesionalaca i njihovih klijenata. Banka vremena pretvara klijente u suradnike koji pomažu otkloniti socijalne probleme.

 

2. Redefiniranje rada - Neki poslovi nemaju cijenu.


Rad mora biti redefinirana na način da vrednuje sve ono što doprinosi podizanju zdrave djece, građenju jake obitelji, revitaliziranju susjedskih odnosa, razvoju demokracije, unapređenju socijalne pravde i održivosti planeta. Takav rad treba biti  prepoznat, cijenjen i nagrađen.

 

3. Uzajamnost - Pomaganje djeluje bolje kao dvosmjerna ulica


Pitanje: "Kako ti mogu pomoći?" treba promijeniti u: "Kako možemo pomoći jedni drugima graditi svijet u kojem želimo živjeti ?" Trebamo prestati poticati i stvarati ovisnost žrtava i prestati govoriti ljudima koji su u potrebi  " Vi nemate ništa vrijedno što nam treba ili želimo." Moramo promijeniti odnos između davatelja usluga i klijenta. Umjesto tretiranja klijenata kao primatelja, moramo ih angažirati kao sudionike u sustavima međusobnog partnerstva i uzajamnog doprinosa.

 

4. Društvene mreže - Mi trebamo jedni druge


Mreže su jače od pojedinaca. Ljudi pomažu jedni drugima oživljavanjem zajednice kroz podršku, snagu i povjerenje. Zajednica je izgrađena na  korijenju  povjerenja i stvaranju veza među ljudima. Povjerenje, dijeljenje i međusobna podrška  društvene mreže bitni su elementi zdrave zajednice i zdravih pojedinaca.

 

5. Poštovanje - Svako ljudsko biće je važno


Poštovanje podrazumijeva slobodu govora, slobodu vjere, a svega što nam je vrijedno. Poštovanje je srce i duša demokracije. Kad nema poštovanja, svi su ozlijeđeni. Moramo  poštovati ljudi tamo gdje se nalaze u ovom trenutku, ne gdje se nadamo da će biti u budućnosti.”

 

Što reći, nego, čestitke svima koji su prepoznali ovu vrijednu ideju i prenijeli je u Hrvatsku. Prvi takav projekt zaživio je u Puli, organiziranjem banke vremena koja nosi ime “Ura po ura”, a interes su već pokazali Rovinj, Zagreb i Osijek. Vjerujemo da će im se uskoro pridružiti ostala mjesta i gradovi širom Hrvatske, a sve zainteresirane koji o tome žele saznati nešto više upućujemo da to potraže OVDJE ili posjete stranicu na facebooku.

 

Imalo bi se još puno toga za napisati o ovoj temi, ali ostaviti ćemo to za neku drugu priliku koje će zasigurno biti. Jer, humanizam je svakako ona ljepša strana čovječanstva koja nije zaobišla ni Hrvatsku. Dapače, dobri volonterski duh sve više se širi i našom domovinom. Šteta je samo što se o tome još uvijek premalo govori.

izvor:mojarijeka.hr

Share

Dodatne informacije