'Djeci u vrtiæima manje prostora nego kokicama u EU kokošinjcima'

Share

Odgajateljica jednog zagrebaèkog vrtiæa za Novi list anonimno je upozorila na "katastrofalne uvjete rada" u kojima vrtiæka djeca borave, naglašavajuæi da se "tetama" o nemoguæim uvjetima zabranjuje govoriti.

Djeèji »kreativni kutiæi« formiraju se i u zahodima, kaže zagrebaèka odgajateljica te upozorava da bi i prema pedagoškom standardu iz 2008. njezina skupina od 32 djece trebala biti u prostoru od 100, a ne 60, odnosno 30 »kvadrata« kad se ukljuèi i namještaj

ZAGREB »Radim u vrtiæu i vodim mješovitu skupinu koja broji 32 djece. U boravku, koji bi za toliko djece trebao imati stotinjak èetvornih metara slobodnog prostora, a ima ukupno 60, odnosno tridesetak kad se ubroji namještaj, sva ta djeca jedu i spavaju, igraju se, skaèu. Javnosti se podastiru lažne statistike, fotografije sretnih odgajateljica i prekrasnih vrtiæa, a prava je istina da za djecu ima manje kvadrata negoli što europske norme propisuju prostora za uzgoj domaæih životinja!«, govori nam, uz uvjet anonimnosti, dugogodišnja »teta« jednog zagrebaèkog vrtiæa, zapoèinjuæi prièu o, veli, katastrofalnim uvjetima u kojima vrtiæka djeca u gradovima borave.

Gužva za ruèak

Kad se, predizborno, sakupljaju politièki bodovi, kaže, ne grade se novi vrtiæi, veæ se sve veæi broj djece nagurava u stare kapacitete, a »tetama« se o nemoguæim uvjetima zabranjuje govoriti.

U Americi osmero djece i barem 26 »kvadrata«

Jedan tipièni amerièki vrtiæ, kojim takoðer upravlja lokalna zajednica, u grupi najmanjih, djece stare do tri godine, smije imati najviše osmero mališana, s kojima rade dvije odgajateljice odjednom, a ne, kao kod nas, po jedna u svakoj smjeni, i s puno više djece.

Svakom amerièkom djetetu pripadaju 3,3 èetvorna metra slobodnog prostora, što znaèi da osam mališana boravi u najmanje 26 kvadrata, ne raèunajuæi pomoæne prostorije. Kod nas na toliko praznog prostora boravi i po 25 djece.

Amerièki vrtiæi, osim toga, moraju imati osiguran parking za roditelje, sobu za dojenje, sobu za izolaciju bolesnog djeteta, sanduèiæe za roditelje i dnevni boravak za njihovo meðusobno druženje, i tako redom. Tamošnji normativi propisuju èak i kolika mora biti posebna prostorija za odlaganje djeèjih kolica.

»Da bi, barem na papiru, sve izgledalo pristojno i dovoljno prostrano, djeèji 'kreativni kutiæi' formiraju se u miomirisnim zahodima, na hodnicima, u garderobama. Da, u našem je vrtiæu 'kreativni kutak' za likovno izražavanje u zahodu, uz objašnjenje kako je tako djeci voda nadohvat ruke! Ipak, najzabavnije je vrijeme ruèka, kad se djeèici spuste kreveti na onih preostalih 30 kvadrata koje nisu zauzeli ormari, stolovi i ostali namještaj, a tete izmeðu tih krevetiæa onda hodoèaste s punim zdjelicama ruèka i priborom«, kaže zagrebaèka odgajateljica, moleæi da se, »u ime djece iz tih 'kokošinjaca', i odgajateljica 'kokica', javno progovori o stvarnom stanju u hrvatskim vrtiæima«.

Kako nam priznaje druga odgajateljica, ona se, kao i mnoge druge njene kolegice, osjeæa isfrustrirano, jer svoje zadaæe, s toliko djece u grupi, ne može izvršavati temeljito. U pravilu, u velikim gradskim vrtiæima prijepodne s toliko djece radi samo jedna odgajateljica, druga joj se pridružuje u vrijeme posluživanja ruèka, i sama opet preuzima popodnevnu smjenu. U grupama mališana od godine do dvije, upisano bude i 20 djece, pri èemu ravnatelji vrtiæa èesto naglašavaju kako je u praksi gužva manja, jer dio djece zbog bolesti uvijek izbiva iz vrtiæa!

Prebukirane grupe

Državni pedagoški standard predškolskog odgoja država je donijela u svibnju 2008. godine, no još ga, kad su »kvadrati« u vrtiæima, i broj djece po grupama, ne primjenjuje. Prema tom standardu, u skupinu djece u redovitom programu u dobi od šest do 12 mjeseci može se ukljuèiti najviše petero djece, od 13 do 18 mjeseci njih osmero, najviše 12 djece smije biti u grupi djece od 19 do 24 mjeseca starosti, djece u treæoj godini može biti maksimalno 14, u èetvrtoj godini 18, u petoj godini do 20, u šestoj najviše 23 djece, a u sedmoj godini najviše 25.

I u Rijeci broj djece iznad pedagoškog standarda

U Djeèjem vrtiæu Rijeka djeci su za igru na raspolaganju svi prostori, pa tako i hodnici. Naime, prema rijeèima ravnateljice Gordane Rena, odgojno-obrazovni rad u Djeèjem vrtiæu Rijeka koncipiran je tako da su djeca ukljuèena u niz razlièitih aktivnosti koje onda iziskuju i razlièite prostore.

– Svi prostori vrtiæa moraju biti u u funkciji djeteta pa se tako razlièite aktivnosti u našim vrtiæima provode u razlièitim prostorijama. Tako je, primjerice, primjerenije i, prije svega sigurnije, fizièke ativnosti provoditi u hodnicima ili pak igre koje podrazumijevaju upotrebu vode i pijeska provoditi u predprostorima sanitarnih prostorija èiji su podovi obloženi keramièkim ploèicima i odvodima, napominje Gordana Rena dodajuæi da, izuzev tijekom kišnih dana, djeca svakodnevno borave i u otvorenom prostoru, odnosno u vrtiækim dvorištima.

– Èak i u dane poznate rijeèke bure, djeca starije vrtiæke dobi oko sat vremena borave na zraku, napominje Gordana Rena dodajuæi da Djeèji vrtiæ Rijeka nema problema s nedostatkom prostora.

– Ove pedagoške godine ukupan broj upisane djece iznad je pedagoškog standarda, no uzmemo li u obzir èinjenicu da prosjeèna prisutnost djece iznosi 70 posto, ulazimo u okvir pedagoškog normativa, objašnjava ravnateljica Djeèjeg vrtiæa Rijeka najavljujuæi da bi veæ sljedeæe godine Djeèji vrtiæi Rijeka trebali zapoèeti s proširenjem svih kapaciteta što æe onda omoguæiti i upis veæeg broja djece u DV Rijeka.

Ako je skupina mješovita, kao u sluèaju »tete« s poèetka naše prièe, u dobi od, recimo, èetiri godine do polaska u školu, grupa može brojati najviše 22 djece, nipošto 32, koliko ih broji naša »teta«. Prema standardu, svako dijete jaslièke dobi mora u jaslicama imati na raspolaganju pet èetvornih metara slobodnog prostora, dijete vrtiæke dobi pak tri »kvadrata«, što znaèi da bi grupa od, primjerice, 20 petogodišnjaka trebala boraviti u prostoru, ne raèunajuæi hodnike, sanitarni èvor i namještaj u tom dnevnom boravku, od najmanje 60 èetvornih metara.

Standard iz 2008. godine predvidio je da se u roku tri godine, dakle do svibnja 2011. godine, smanji broj djece u grupama, a da se najkasnije do svibnja 2013. godine po djetetu omoguæi pet, odnosno tri kvadrata slobodnog prostora. Drugim rijeèima, gradovi su trebali graditi nove vrtiæe ili širiti stare, no kako pomaka nema, primjena ovih standarda odgoðena je do kraja 2013. godine. Gradnja novih vrtiæa, kojima upravljaju gradovi, u Hrvatskoj je prava rijetkost, a zagrebaèki gradonaèelnik Milan Bandiæ, primjerice, u gradu kojem vrtiæa kronièno nedostaje, umjesto vrtiæa, gradi nove fontane.

Zanemareni standardi

»Buduæi da su osnivaèka prava nad vrtiæima 1993. godine prenesena na tijela jedinica lokalne i podruène (regionalne) samouprave, u brojnim gradovima i opæinama se ne poštuju ni postojeæi standardi, iz davne 1983. godine«, piše na stranicama resornog Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Gužva je u vrtiæima ogromna, a još oko pet tisuæa djece svake godine ostaje neupisano.

»Svi djeèji vrtiæi trebali su se poèeti usklaðivati s odredbama novog standarda odmah 2008. godine, što je veæina i uèinila, a svi novi djeèji vrtiæi su primijenili ove standarde i normative. Na žalost, veæi gradovi – Zagreb, Rijeka, Split, Vinkovci i drugi, to nisu uèinili, i sad su shvatili da su u problemima jer neæe moæi ispoštovati sve njegove odredbe, a osobito one koje se odnose na broj djece. Ovo je ministarstvo od 2008. godine upozoravalo djeèje vrtiæe da usklade svoj ustroj, organizaciju rada i prostorne uvjete s odredbama novog standarda, a poèetkom 2013. opet æe poslati dopis osnivaèima i uredima državne uprave u županijama o obvezama usklaðivanja vrtiæa s odredbama standarda. Bez obzira na sadašnju prostornu uvjetovanost u kojoj borave djeca rane i predškolske dobi, upitno je mogu li aktivnosti provoditi u prostorima koji nisu namjenski opremljeni za odgojno-obrazovni rad«, odgovor je Ministarstva našem listu.

Iako trenutna gospodarska situacija nije najpovoljnija, zakljuèuju, nadaju se da æe se odredbe predškolskog standarda ispoštovati u zadanom roku, tim više što je djeci to zajamèeno brojnim deklaracijama i konvencijama.kraj teksta

izvor: novilist.hr

Share

Dodatne informacije