Psiholozi "zaboravljeni" ...

Share

 Od ove jeseni u osnovnim i srednjim školama zapoèinje provedba programa Zdravstvenog odgoja. Prijedlog kurikuluma programa prezentiran je juèer u Ministarstvu znanosti obrazovanja i športa, te je naveden sastav povjerenstva koje je sudjelovalo u njegovoj izradi u kojem NEMA PSIHOLOGA!

Obzirom da se kurikulum Zdravstvenog odgoja ne odnosi samo na teme koje su medicinske možda nije najsretnije rješenje da u sastavu povjerenstva budu èetiri lijeènka i jedan socilolog. Neupitna je struènost èlanova povjerenstva, alli ne mogu ne primjetiti da u sastavu povjerenstva NEMA PSIHOLOGA !

Zasigurno da ima još struka i struènjaka koji su mogli dati svoj doprinos kvaliteti kurikuluma Zdravstvenog odgoja. U prilog tome ide i èinjenica da teme iz Zdravstvenog odgoja neæe predavati lijeènici veæ uèitelji, predmetni nastavnici, razrednici, struèni suradnici i školski psiholozi., a kako je istaknuto na prezentaciji, predavat æe se kao "dio prirode i društva, biologije, tjelesne i zdravstvene kulture, psihologije te kroz sat razredne zajednice".

Pozivam Hrvatsko psihološko društvo i Hrvatsku psihološku komoru da reagiraju na ignoriranje struke i doprinosa koji kroz svoj rad daju školski psiholozi.

Urednik PSIHOportala

 

U nastavku prenosimo priopæenje sa stranica ministarrstva znanosti obrazovanja i sporta.

Od ove jeseni u osnovnim i srednjim školama eksperimentalno æe se poèeti provoditi zdravstveni odgoj èije æe se teme integrirati u postojeæe školske predmete, a dodatni sadržaji u sat razredne zajednice, najavljeno je na današnjoj prezentaciji prijedloga kurikuluma zdravstvenog odgoja u prostorijama Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta.

''Najveæe istraživanje koje mi je putokaz je istraživanje o navikama i ponašanju i zdravlju naše djece koje je na uzorku od 1.500 uèenika od 11 do 15 godina pokazalo da smo po debljini na sedmom mjestu, da svakodnevno puši i pije alkohol sve više djece, da svako peto dijete nikad ne pere zube, da 66 posto djece ne jede voæe i povræe i da su u porastu debljina i šeæerna bolest. Bolja anketa od te nije potrebna'', istaknuo je u uvodnom dijelu prezentacije ministar znanosti, obrazovanja i sporta dr.sc. Željko Jovanoviæ. ''Upravo ti podaci govore da dosadašnji zdravstveni odgoj u školama oèito nije donio željene rezultate i nije bio djelotvoran. Stoga smo u Ministarstvu, uz pomoæ struènog povjerenstva, osmislili program kojemu æe fokus biti na vještinama i praksi, a ne na stjecanju pukih èinjenica''.

Ministar Jovanoviæ naglasio je kako je zdravstveni odgoj prevencija debljine i bolesti srca, prevencija svih kroniènih nezaraznih bolesti, zaštita mentalnog zdravlja, prevencija bolesti ovisnosti, zaštita reproduktivnog zdravlja, prevencija spolno prenosivih bolesti, prevencija neželjenih trudnoæa, odnosno jednom rijeèju garancija zdravije i sretnije Hrvatske.

Prijedlog kurikuluma zdravstvenog odgoja napravljen je u suradnji Agencije za odgoj i obrazovanje te struènog povjerenstva u sastavu: prof.dr.sc. Vesna Jureša, dr.med.spec. školske medicine ( medicinski fakultet Sveuèilišta u Zagrebu; Škola narodnog zdravlja ''Andrija Štampar'', Zavod za javno zdravstvo grada Zagreba), prof.dr.sc. Marina Kuzman, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Služba za školsku i adolescentsku medicinu i prevenciju ovisnosti), doc. dr. sc. Dubravko Lepušiæ (Sveuèilišna bolnica Sestre milosrdnice. Zagreb, Klinika za ginekologiju i porodništvo), dr.sc. Sanja Musiæ Milanoviæ, dr.med.spec.epidemiolog (Hrvatski zavod za javno zdravstvo - voditeljica Odjela za promociju zdravlja, Medicinski fakultet Sveuèilišta u Zagrebu) i prof.dr.sc. Aleksandar Štulhofer, Filozofski fakultet Sveuèilišta u Zagrebu, Odsjek za sociologiju - katedra za seksologiju). Sadržaji zdravstvenog odgoja obraðivat æe se u skladu s dobi, interesima i potrebama mladih te izazovima  s kojima se nove  generacije susreæu.  Agencija za odgoj i obrazovanje provest æe struèna usavršavanja uèitelja, predmetnih nastavnika, struènih suradnika i razrednika koji æe sad imati veliku ulogu u usvajanju vještina mladih naraštaja, a ne samo u pukom prenošenju èinjenica, po potrebi angažirat æe se i lijeènici školske medicine, a bit æe pripremljeni radni materijali i vodièi.

Vinko Filipoviæ, ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje, rekao je da æe se zdravstveni odgoj predavati kao dio prirode i društva, biologije, tjelesne i zdravstvene kulture, psihologije, te kroz sat razredne zajednice u trajanju do 12 sati i to kroz èetiri modula: ''Živjeti zdravo'', ''Prevencija ovisnosti'', ''Prevencija nasilnièkog ponašanja'' te ''Spolna/rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponašanje''. Djeca i adolescenti æe tako uèiti kako se zdravo hraniti, koliko je tjelesna aktivnost važna za zdravlje, ali i o alkoholu i mladim vozaèima te SMS nasilju, za koje je Filipoviæ istaknuo da postaju sve veæi problem u društvu.

Sanja Musiæ Milanoviæ, èlanica povjerenstva, istaknula je kako im je moto u izradi kurikuluma bio 'uèiti kroz praksu'. Ne može se reæi da se dosad ništa nije radilo u školama, radilo se mnogo, no problem je što su se samo dobivale informacije, a nisu se stvarale zdrave životne navike, rekla je. Ocijenila je da bi najveæi iskorak bio kada bi se prihvatila preporuka povjerenstva da osnovnoškolci nižih razreda prvi školski sat u potpunosti posvete zdravstvenom odgoju, da imaju deset minuta tjelovježbe, a potom operu ruke, doruèkuju, razgovaraju, operu zube te poènu s uèenjem.

Na prezentaciji je istaknuto i da kurikulum nije koštao niti kune, niti æe zahtijevati dodatne troškove, za razliku od prošlih godina kada je potrošeno više od pola milijuna kuna za izradu raznih programa koji nikada nisu zaživjeli u školama.

izvor: mzos.hr

 

Share

Dodatne informacije