Umjesto da idu u zatvor, bave se humanitarnim radom

Share

 Na Opæinskom državnom odvjetništvu u Splitu godinama s maloljetnim poèiniteljima kaznenih djela i njihovim obiteljima radi Luèana Jakas, viša struèna savjetnica defektologinja. Njezina osnovna zadaæa je da zajedno s trojicom zamjenika opæinske državne odvjetnice prema malodobnicima ne ide represivnim mjerama, nego programom koji im omoguæuje da se vrate na pravi put.

Upravo njihovi zajednièki napori doveli su do toga da se iz godine u godinu smanjuje brojka poèinjenih kaznenih djela iz domene maloljetnièkog kriminaliteta, a onima koji i zalutaju na te stranputice omoguæi se da svoju kaznu odrade na naèin koji im neæe uæi u dosje.

Daira Boban, opæinska državna odvjetnica u Splitu, pojašnjava nam kako od tri odsjeka koja imaju: opæi, gospodarski i maloljetnièki, upravo posljednji pokazuje najbolje rezultate. Navedeno državno odvjetništvo u Splitu nadležno je za sve opæinske sudove u Splitsko-dalmatinskoj županiji u kojima suci za mladež rade na predmetima maloljetnièkog kriminaliteta.

 

U navedenim sluèajevima tužitelji su posebno senzibilizirani tako da se godinama svakodnevno trude da mladim osobama zalutalim u kriminal pruže drugu šansu ako se pokaže da se radi tek o izoliranom incidentu u ponašanju.

Èetiri uvjeta

Plodovi njihova rada vidljivi su iz statistike za prošlu godinu, gdje je od 334 prijavljena maloljetnika kod njih 227 došlo do odbacivanja kaznene prijave. Od ukupnog broja èak 75 posto, tj. u 171 sluèaju, prijava je odbaèena po naèelu svrhovitosti.

Radi se o moguænosti koju predviða Zakon o sudovima za mladež. Èlanak 64. navedenog zakona kaže kako državni odvjetnik može odluèiti o nepokretanju kaznenog postupka, ali ako maloljetni poèinitelj kaznenog djela ispuni odreðene uvjete.

Èetiri su osnovna uvjeta: nadoknaditi štetu poèinjenu kaznenim djelom, ukljuèiti se u humanitarni rad ili komunalne poslove, podvrgnuti se odvikavanju od droge i ukljuèiti se u rad savjetovališta za mlade.

 

 Marija Majiæ, sutkinja

- Prvi korak je pozvati roditelje na razgovor, zajedno s maloljetnim poèiniteljem, te zatražiti od Centra za socijalnu skrb izradu obiteljske anamneze. Nepokretanje kaznenog postupka moguæe je samo kod tzv. lakših kaznenih djela kao što su kraðe, droga, nanošenje lakših ozljeda..., te ako se na osnovi prikupljenih podataka može oèekivati da malodobna osoba neæe nastaviti èiniti kaznena djela - objasnila nam je defektologinja Jakas.

 

Malodobni poèinitelj mora priznati kazneno djelo i isprièati se; roditelji nadoknade štetu od kraðe ili uništavanja, a poèinitelj se nakon toga upuæuje na posebnu obvezu humanitarnog rada, u što spada pomaganje u Caritasu, Crvenom križu i ostalim sliènim organizacijama. Kada to tijelo obavijesti Odvjetništvo o ponašanju maloljetnika, odluèuje se o odbacivanju kaznene prijave po naèelu svrhovitosti.

Bitna je procjena osobnih svojstava maloljetnika i obitelji te pokazatelji da prilike ne opravdavaju pokretanje daljnjeg postupka protiv maloljetnika. Nakon što se navedenim timskim radom ocijeni kako se radilo o nepromišljenom èinu i da maloljetni poèinitelj ima potporu obitelji, kazneni postupak se ne pokreæe i dosje malodobnika ostaje èist.

- U dvije godine, otkada sam ja ravnatelj, imali smo tek jednog recidivista - kazao nam je Slavko Jeronèiæ, ravnatelj Caritasa nadbiskupije splitsko-makarske, o maloljetnicima koji kod njih odraðuju humanitarni rad kao zamjenu za kazneni progon zbog poèinjenja kaznenih djela. Kako nam je objasnio ravnatelj Jeronèiæ, malodobnici kod njih rade na porti, na telefonskoj centrali, na èišæenju okoliša oko zgrade, sortiranju odjeæe te ukrcaju i iskrcaju humanitarne pomoæi.

S njima radi socijalna radnica Ivna Èevra koja po završetku postupka šalje izvještaj. Trudimo im se pružiti obiteljsku toplinu jer je kod te djece oèito kako traže nekoga tko æe ih razumjeti. Ne ulazimo u problematiku zašto su tu i pomažemo im koliko možemo s odnosima u obitelji i školi, kaže Jeronèiæ. Kod ovakvog postupanja tužiteljstva primjetno je opadanje broja recidivista tako da su ih od poèetka godine imali tek èetiri.

 

 Mila Muslim, odvjetnica

Treba istaknuti kako je prošle godine na podruèju naše županije izreèena tek jedna kazna maloljetnièkog zatvora. Primjetno je i kako je tijekom 2009. godine u odnosu na godinu prije za 15 posto manje kaznenih djela koja su poèinili maloljetnici. - U padu je i broj kaznenih djela protiv života i tijela. Moram kazati i kako su svi sudovi ažurniji u rješavanju predmeta u kojima su maloljetnici ili poèinitelji ili ošteæeni - kazala nam je tužiteljica Daira Boban.

 

Tijekom prošle godine nad malodobnim osobama sudovi za mladež u Splitsko-dalmatinskoj županiji donijeli su odluke o sankcijama u 151 predmetu koji se vodio protiv malodobnika, što je 28 posto više nego 2008. godine. Od sankcija su bile najèešæe pojaèana briga i nadzor od Centra za socijalnu skrb. Tek deset maloljetnika je upuæeno u odgojnu ustanovu iz koje se može izlaziti, a njih sedam u odgojni zavod u kojemu je sloboda ogranièena.

Tijekom 2008. godine u odgojni zavod, što je najteža kazna ako ne raèunamo maloljetnièki zatvor, poslano ih je 12. Prošle godine izreèena su èetiri pridržaja maloljetnièkog zatvora, što je ustvari uvjetna osuda, a u zatvor je išao tek jedan malodobni poèinitelj kaznenog djela. Sutkinja Županijskog suda u Splitu Maria Majiæ je ujedno i sutkinja za mladež od 1998. godine.

Prema njezinim rijeèima, maloljetnici kao poèinitelji kaznenih djela su èesto odraz mlade dobi i nepromišljenosti, naroèito kod kaznenih djela zlouporabe opojne droge. Kod njihovih obitelji, i kada su naoko uredne, pokaže se tijekom postupka socijalnom anamnezom i mišljenjem psihologa barem blaži poremeæaj, ako se ne radi o disfunkcionalnoj obitelji.

Puno se može oèitati i kroz stav roditelja tijekom glavne rasprave, gdje se oni saslušavaju kao svjedoci, kaže sutkinja Majiæ. Kazne, prema njezinu iskustvu, uvijek teško padaju, ali sve se odgojne mjere, kao i humanitarni rad, prihvaæaju kao naèin pomoæi u cilju usmjeravanja ponašanja nabolje. Primjer prihvaæanja najteže sankcije je i sluèaj malodobnika iz Splita osuðenog na pet godina zatvora za ubojstvo.

Maloljetnik je ubio Marka Juriæa (21) nožem u trbuh, poèetkom studenog 2008. godine, na splitskim Baèvicama. Osuðen je u srpnju 2009. godine, kada mu je sudsko vijeæe pod predsjedanjem sutkinje Marije Majiæ odredilo maksimalnu kaznu zatvora zaprijeèenu za ubojstvo kada je poèinitelj malodobna osoba. Pokušao je u kafiæu na Baèvicama uæi u WC u kojemu je veæ bio Marko Juriæ te je došlo do svaðe.

 

 Luèana Jakaš, defektologinja

Ostali gosti su ga izbacili iz kafiæa, a ovaj je iz obližnjeg fast-fooda uzeo nož, doèekao na stepenicama Juriæa i zarinuo mu oštricu 10 centimetara duboko u trbuh. Tijekom suðenja na Županijskom sudu u Splitu sudski vještak psiholog ocijenio je kako optuženi ima sniženi prag tolerancije i asocijalno ponašanje, što je utjecalo na njega da kobne veèeri bude smanjeno ubrojiv.

 

Nakon uhiæenja tijekom privoðenja vrijeðao je istražnog suca. Tijekom boravka u pritvoru na splitskim Bilicama dva puta je stegovno kažnjen zbog sukoba s drugim pritvorenicima i pravosudnim èuvarima. Unatoè takvom ponašanju, na sjednici Vrhovnog suda optuženi maloljetnik povukao je svoju žalbu na presudu koja je postala pravomoæna.

Odvjetnica iz Splita, koja dugo brani prava maloljetnika kada doðu u probleme, jest Mila Muslim. Njezin rad izuzetno cijene i kolege s tužiteljstva i na sudovima. Ona istièe kako maloljetnici èesto poèine kaznena djela u skupinama i doslovno se sluèajno naðu u žarištu dogaðanja koja dovedu do kaznene prijave.

Jedan posto recidivista

- Kod rješavanja postupka humanitarnim radom tek je jedan posto recidivista. Prema mom iskustvu, s druge strane Odgojni zavod Turopolje ne poluèuje rezultate. Tko je tamo upuæen prvi put, ponovno se vraæa. Defektolog koji radi sedam godina je veliko olakšanje za sve nas ukljuèene u postupak.

Moram primijetiti kako se èesto dogodi da roditelji nisu samokritièni, ali imam jedan sluèaj gdje su za spas svoga djeteta doslovno promijenili život. Kad im je sin prošao tretman i humanitarni rad te se izvukao bez kaznenog dosjea, oni su promijenili adresu, upisali ga u drugu školu i odvojili ga od starog društva. Više nisu potražili moju pomoæ jer se devijantno ponašanje nije ponovilo.

Bez angažmana roditelja svi mi ostali možemo malo napraviti - naglašava odvjetnica Muslim. Od svega navedenog oèito je kako je glavno polazište u iskrenosti, i tužitelja i ostalih, i samih malodobnika i njihovih obitelji koji ne mogu krenuti naprijed bez iskrenog priznanja i suoèavanja sa situacijom.

izvor: slobodnadalmacija.hr / Katarina MARIÆ BANJE 

Share

Dodatne informacije