Dosadni i opasni

Share

 Komarci kvare raspoloženje, a krpelji prenose opasne bolesti. Zaštitite se od ovih kukaca i bezbrižno uživajte u prirodi. Komarci, ustvari ženke komaraca, napadaju nas uglavnom nakon zalaska sunca, kvareæi nam ljetno raspoloženje. Krpelji  mogu ljudima prenijeti i vrlo opasne i smrtonosne zarazne bolesti, virusni krpeljni meningoencefalitis (dakle, virusnu upalu mozga i njegove ovojnice) te infekciju uzrokovanu bakterijom Borrelia burgdorferi, poznatiju pod imenom Lyme- borrelioza (bakterijska bolest koja se manifestira pojavom kožnog crvenila, koja se od mjesta uboda širi u koncentriènim krugovima).

Komarci, ustvari ženke komaraca, napadaju nas uglavnom nakon zalaska sunca, kvareæi nam ljetno raspoloženje i na moru i na kontinentu. Gnjave nas svojim dosadnim zujanjem, ujedaju nas èesto i vrlo bolno te potom tjeraju da se grebemo do krvi. Iako su u našem podneblju ubodi ženki komaraca, kojima su bjelanèevine iz krvi potrebne za produkciju jajašca iz kojih æe se razviti njihovo potomstvo, u pravilu bezopasni, izbodena i izgrebena koža podobnija je za razvoj razlièitih infekcija, a samim time i bolesti.

No, kada je rijeè o krpeljima, situacija je sasvim drugaèija. Za razliku od komaraca, kojih u našem podneblju ima posvuda i nisu opasni, krpelji su u našoj zemlji najviše rasprostranjeni u nizinskim i gorskim šumama, livadama i pašnjacima na podruèju sjeverozapadne Hrvatske, a ima ih i na podruèju Osijeka i Baranje te Vukovara i Srijema. Oni mogu ljudima prenijeti i vrlo opasne i smrtonosne zarazne bolesti. Naime, jedan vrlo mali dio krpelja, posebno šumskih, zaražen je te može kod ljudi uzrokovati dvije opasne zarazne bolesti, virusni krpeljni meningoencefalitis (dakle, virusnu upalu mozga i njegove ovojnice) te infekciju uzrokovanu bakterijom Borrelia burgdorferi, poznatiju pod imenom Lyme- borrelioza (bakterijska bolest koja se manifestira pojavom kožnog crvenila, koja se od mjesta uboda širi u koncentriènim krugovima).

Na sreæu, samo æe oko 30% osoba koje su došle u dodir s nekim od samo 1 do 2% krpelja nosioca spomenutih bolesti pokazivati simptome ugriza. Oni se u pravilu javljaju izmeðu 7 i 14 dana, a ukljuèuju jake glavobolje, visoku temperaturu, bolove u vratu, osjetljivost na svjetlo, muèninu, povraæanje te poremeæaje nekih životnih funkcija i svijesti uopæe.

Naravno, rizik od velike opasnosti koja vreba od ugriza krpelja može se svesti na minimum, a neugodnosti koje nosi najezda komaraca mogu se bitno smanjiti mnogim vrlo jednostavnim i uèinkovitim mjerama predostrožnosti.

Zaštita od komaraca

Za vrijeme boravka na otvorenom odjenite se u komotnu odjeæu dugih rukava i svijetlih boja, a izbjegavajte usko te posebno crno, koje komarce neobièno privlaèi i èini ih agresivnima. Kako komarce privlaèe mirisi, izbjegavajte upotrebu parfimiranih kozmetièkih sredstava, parfema, sapuna, krema, losiona i deodorana, ali i jako mirisnih sredstva za pranje i oplemenjivanje odjeæe. Jednako tako, na otvorenom pokrivajte slatka jela i sva piæa u èašama, a boce držite zaèepljene. Sve otpatke od hrane odmah uklonite i držite dobro pokrivene. Nakon slatkih zalogaja, djeci obavezno operite lice i ruèice te otklonite eventualne ostatke hrane s odjeæe.

Osim toga, djecu obavezno zaštitite obuæom i odjeæom, a na djeèja kolica obavezno navucite mrežu za komarce ili obiènu pamuènu gazu. Nadalje, na otvorenom se ne upuštajte u borbu s komarcima jer æe ih strujanje zraka koje æete izazvati uèiniti još agresivnijima. Naravno, ako su komarci unatoè svim mjerama predostrožnosti i dalje nesnosni (što se može dogoditi ako ste u blizini vode ili ste skloni znojenju te opæenito imate veæu tjelesnu temperaturu), posegnite za kupovnim sredstvima za zaštitu koja se nanose na kožu. Ovu zaštitu ni sluèajno ne primjenjujte na bebama, a kada je rijeè o djeci, posavjetujte se s lijeènikom. No, kožu možete zaštititi i na prirodan naèin tako da odjeæom nezaštiæene dijelove tijela natrljate èistim prirodnim eteriènim uljem lavande, eukaliptusa ili lovora.

Zatvorene prostore zaštitite od najezde komaraca mrežom za komarce, a ako je to nemoguæe, ne palite svjetlo prije nego zatvorite sve prozore jer se komarci orijentiraju prema izvoru svjetlosti, a djeèji krevetiæ dodatno zaštitite mrežom ili gazom. Komarce vrlo uspješno možete otjerati i kupovnom mješavinom eteriènih ulja za zaštitu od komaraca, ili u istu svrhu upotrijebite ulje cedra, eukaliptusa, klinèiæa ili èempresa, koje nakapajte u mirisnu lampu. Sredstva protiv komaraca na bazi insekticida za zatvorene prostore koristite samo ako ništa drugo ne pomaže, dakle što rjeðe, a nakon upotrebe, obavezno prozraèite prostor, naravno, ne paleæi svjetlo kako ne bi ušli novi napasnici.

Kožu nakon uboda komaraca možete namazati posebnim pripravcima koji dezinficiraju i hlade kožu, a mogu se kupiti u ljekarni. Od domaæih pripravaka pomaže ulje èajavca, s malo vode razrijeðena silicijeva zemlja, mješavina octa i soli, sok od luka ili limuna te vodom natopljena kocka šeæera.

Zaštita od krpelja

Za vrijeme boravka na otvorenom odjenite se u komotnu odjeæu dugih rukava i svijetlih boja, a izbjegavajte usku i crnu odjeæu.

Bez sumnje, najbolja i najuèinkovitija zaštita od krpelja, posebno ako èesto rekreacijski ili profesionalno boravite u prirodi i kreæete se po nizinskim i brdskim šumama, livadama i poljima, jest cijepljenje. Preventivno cijepljenje protiv bolesti koje prenose krpelji provodi se dva puta, u razmaku od tri do èetiri tjedna. Potom, a da bi se održala zaštita, cijepi se ponovo nakon godinu dana, a zatim u još veæim razmacima. Nadalje, od ugriza krpelja, kojima je, kao i komarcima, krv potrebna za produkciju jajašca, zaštitite se zatvorenom odjeæom te, primjerice, sokne navucite preko hlaèa, a vrat dodatno zaštitite maramom ili kapuljaèom. Odjeæa neka bude svijetle boje kako bi se krpelj što lakše uoèio te naèinjena od glatke tkanine za koju se on ne može prihvatiti. Kreæite se samo glavnim putovima, izbjegavajuæi kretanje po visokoj travi i drugom raslinju, meðu grmljem i u podnožju drveæa, na kojima se do metar visine nalaze staništa krpelja. Ako koristite sredstva protiv uboda insekata za izložene dijelove tijela, redovito se mažite kako ono ne bi prestalo djelovati.

Nakon povratka iz prirode, strpljivo i pažljivo pregledajte cijelo tijelo, posebno na pregibima i dijelovima s najtanjom i najtoplijom kožom (primjerice, na preponama, pregibima koljena, na ramenima i ispod pazuha). Jednako tako, skinutu odjeæu ne oblaèite ponovo prije nego je dobro oèistite ili operete. Pregledajte i vlasište, posebno ako se radi o djeci. Naravno, ako ste u prirodi bili sa psom, pregledajte i njega, kako zbog njega samog, tako i zato da sprijeèite prelazak krpelja na nekog od vaših ukuæana.

U sluèaju da otkrijete da vas je krpelj ugrizao, najvažnije ga je što prije odstraniti jer mu je potrebno tek nekoliko sati da prenese zarazu. Iako bi bilo najbolje da skidanje prepustite lijeèniku, u sluèaju da je to nemoguæe, uèinite to sami s prethodno dezinficiranom pincetom ravnih rubova, a ako ste èesto u prirodi, nabavite i posebnu pincetu. Krpelja pincetom obuhvatite što bliže glavici i izvlaèite ga prema van laganim i jednoliènim pokretima bez okretanja. Prethodno mazanje kože uljem, acetonom ili lakom za nokte da bi se usmrtio krpelj više se ne preporuèuje jer se smatra da on baš uslijed toga može prije vremena izbaciti zaraženi sadržaj u našu krv. No, ako prije vaðenja ipak želite omamiti krpelja, uèinite to vatom natopljenom u alkohol, koju na mjestu uboda držite oko pet minuta. Nakon izvlaèenja, pažljivo i temeljito dezinficirajte mjesto ugriza, kao i izvuèenog krpelja, alkoholom ili nekim sredstvom za dezinfekciju. Ako ga niste izvadili u cijelosti, obavezno posjetite lijeènika, a da biste se umirili, to uèinite i ako ste ga uspješno odstranili. U tom je sluèaju uputno da sa sobom ponesete i izvaðenog krpelja kako biste zatražili analizu u laboratoriju.

Share

Dodatne informacije