Ministarstvo obrazovanja nakon višegodišnje pripreme konaèno je završilo kljuèni dokument u školstvu

Share

  Vaš školarac pokazuje zanimanje za arhitekuru i dizajn, strašno ga zanima filmska ili dramska umjetnost, htio bi usavršiti govornièke vještine, nauèiti šivati, istražiti hrvatsku tradicijsku kulturu? Nema problema. Sve bi se ti sadržaju, najavljuju u Ministarstvu obrazovanja, od 2012./2013. školske godine trebali nuditi u školama i to u obliku posebnih nastavnih predmeta.

Temelj za veliku reformu školskoga sustava novi je strateški dokument - Nacionalni kurikulum za predškolski odgoj i obrazovanje te opæe obvezno i srednjoškolsko obrazovanje. Na dokumentu se poèelo raditi još za mandata bivšeg ministra Dragana Primorca, a završnu verziju, o kojoj bi ovih dana trebao raspravljati i saborski Odbor za obrazovanje, izradila je skupina struènjaka na èelu s bivšim ministrom znanosti prof. dr. Hrvojem Kraljeviæem.

Zaokret u odgoju

Kurikularna reforma koju æe pratiti i izmjene svih odgovarajuæih propisa donosi posve drugaèiju obrazovnu politiku: bit škole više nije u prijenosu znanja, veæ u razvoju uèenièkih kompetencija što bi, kako se navodi i u samom dokumentu, trebalo rezultirati potpunim zaokretom u pristupu i naèinu programiranja odgoja i obrazovanja.

Konkretno, u novoj školi svi bi uèenici morali steæi pozitivan odnos prema uèenju. Škola bi ih morala nauèiti kako uèiti, što trenutaèno nije praksa. Nadalje, svi bi nastavnici morali raditi na razvoju samopouzdanja kod djece. Shodno tome nova bi generacija uèenika, kada napusti školske klupe, morala biti osposobljena za javni nastup i govorenje pred drugima, morali bi imati razvijene organizacijske sposobnosti za donošenje odluka te poduzetnièke kompetencije.

Svaki bi dodatni trud koji uèenici pokažu tijekom školovanja trebao biti posebno istaknut, pa je, kako nam je rekla državna tajnica Dijana Vican, jedna od ideja da se i u školsku svjedodžbu uvede posebna rubrika u koju bi se bilježile aktivnosti u kojima su se uèenici posebno isticali. Primjerice, najbolji u bojanju uskrsnih jaja, najbolji u prouèavanju zvijezda i sl.

Uèenièki portfolio

Posebna bi se pozornost u novoj školi posveæivala darovitim uèenicima. Kako im ne bi bilo dosadno, predloženo je da škole za njih izraðuju individualne programe, a svako bi darovito dijete trebalo dobiti i svog mentora.

Znanje uèenika i dalje bi se ocjenjivalo brojèano (ocjenama od 1 do 5), no od prvoga razreda svaki bi uèenik imao svoj portfolio u koji bi se (opisnim ocjenama) unosili podaci o njegovom napretku.

Kako je ocjena u Hrvatskoj potpuno devalvirala (odlikaša je u osnovnim školama više od 60 posto), autori kurikuluma preporuèuju da se odliène ocjene ubuduæe daju samo iznimno, ako se uèenik posebno istaknuo kvalitetom rada i uloženim naporom.

Ako je uèenik napravio ono što se od njega oèekivalo, zavrijedio je ocjenu dobar. Ocjenu vrlo dobar dobio bi uèenik èijim je radom ispitivaè bio zadovoljan iznad oèekivanja.

Školama æe se sugerirati da na kraju polugodišta i školske godine pismeno nagrade i vrlo dobre uèenike.

Najveæa su novost kurikularne reforme novi predmeti koje æe škole u buduænosti izborno ili fakultativno nuditi uèenicima. Naime, nadležna bi prosvjetna vlast u buduænosti trebala definirati zajednièku jezgru predmeta, a škole æe uèenicima moæi nuditi i niz dodatnih predmeta, od graðanskog, dramskog odgoja, govorništva, filmske kulture, arhitekture, okoliša i kulturne baštine, prevencije ovisnosti do ruènoga rada i domaæinstva.

Alternativa vjeronauku

Ako za to nemaju kadra, škole æe te sadržaje moæi integrirati i u postojeæe predmete. Kurikulumom je predviðen alternativni predmet vjeronauku i u osnovnim školama, no od kojeg razreda i kako bi se on zvao još nije definirano.

Svi predmeti:

Jezièno-komunikacijsko podruèje:

- hrvatski jezik

- materinski jezik nacionalne manjine

- 1. strani jezik

- 2. strani jezik

- 3. strani jezik

- latinski grèki

Matematièko podruèje:

- matematika

- nacrtna geometrija

Prirodoslovno podruèje:

- priroda, društvo i tehnika

- priroda

- geografija

- biologija

- kemija

- fizika

Tehnièko i informatièko podruèje:

- priroda, društvo i tehnika

- praktièni rad i dizajniranje

- tehnika

- informatika

Društveno-humanistièko podruèje:

- priroda, društvo i tehnika

- povijest

- geografija

- graðanski odgoj i obrazovanje

- psihologija

- sociologija

- filozofija

- logika

- vjeronauk - etika (ili neki drugi alternativni predmet vjeronauku)

Umjetnièko podruèje vizualne umjetnosti i komunikacije:

- glazbena kultura

- dramska kultura

- filmska umjetnost

- plesna umjetnost

Tjelesno i zdravstveno podruèje:

- tjelesna i zdravstvena kultura

- modul: zdravstveni odgoj

Fakultativni predmeti:

- profesionalna orijentacija i vlastita buduænost

- graðanski odgoj i obrazovanje

- kultura govora i slušanja

- govorništvo

- hrvatska tradicijska kultura

- dramski odgoj

- domaæinstvo

- ruèni rad

- arhitektura, okoliš i kulturna baština

- prevencija ovisnosti

- medijska kultura

- informacijsko-komunikacijska tehnologija

- strani jezici

- klasièni jezici

izvor: jutarnji.hr

Share

Dodatne informacije