Koja æe zanimanja tijekom nastupajuæeg desetljeæa biti najtraženija

Share

 Na Zemlji je sve tješnje, na njoj veæ živi sedam milijarda ljudi, a “nosivost” našega planeta na granici je izdržljivosti. Populacija stari i troši sve više dobara. Istovremeno, ljudi se sve više kreæu i aktivno traže pravi posao za sebe kako bi osigurali egzistenciju, što dovodi do pojave sasvim novih zanimanja. Prestižni amerièki èasopis “Forbes” to je prepoznao, te u redakcijskom istraživanju pokušao odgovoriti na pitanje o tome koja æe zanimanja tijekom nastupajuæeg desetljeæa biti najtraženija.

Iako je u posljednje dvije godine u svijetu nešto manje oružanih sukoba, najtraženija profesija ostaje - “univerzalni vojnik”. Ali, prema futurološkom scenariju taj vojnik neæe iæi u duge i velike ratove, nego æe intervenirati na “vruæim toèkama”. Prije svega, protiv terorista, èijih je žrtava sve više diljem svijeta, ali i protiv oružanih pobuna koje u pojedinim zemljama ugrožavaju ustavni poredak.

“Vojnik buduænosti morat æe odlièno poznavati uvjete na lokaciji gdje intervenira, psihologiju stanovništva i istovremeno snaæi se bez korištenja teške tehnike”, elaborira za “Forbes” opis posla vojnika buduænosti Aleksandar Hramèihin iz ruskog Instituta za politièka i vojna istraživanja. Na drugome mjestu najpotrebnijih bio bi struènjak kojega tvrtka unajmi i plaæa radi pregovora s državnim službenicima. “Forbes” ga naziva GR menadžerom (GR - Gouvernemet relations), a njegov glavni zadatak bio bi da kod države za tvrtku izvuèe najpovoljnije uvjete.

Autori istraživanja polaze od toga da æe se još dugo osjeæati posljedice globalne krize i da æe znatno porasti uloga države u gospodarstvu. “Nevidljivu ruku tržišta i slobodnog poduzetništva zamjenjuje sasvim vidljiva pesnica države”, duhovito komentira Bill Gross, šef investicijske kompanije “Pimco” koja upravlja najveæim fondom obveznica na svijetu. Svjetska populacija postaje sve starija.

Sada je prema statistikama UN-a oko polovice èovjeèanstva mlaðe od 29 godina, a 2050. èovjeèanstvo æe na dvije polovice dijeliti jaz od 38 godina. A danski demografi tvrde da æe više od polovina djece, koja se se sada raðaju u razvijenim zemljama, doživjeti stotu. Starih ljudi æe biti sve više, a samo 30-40 posto njih moæi æe bez tuðe pomoæi.

U svijetu stoga strelovito raste potražnja za njegovateljicama starijih, što æe, prema “Forbesu”, biti treæa profesija po traženosti. Tvrtkama æe trebati dosta struènjaka za trgovinu s Afrikom i njih æe sve više cijeniti. Ovaj kontinent je drugi po rezervama boksita, rude kroma, kobalta, industrijskih dijamanata... U trku za afrièkim rudnim bogatsvom upustile se, prije svih, azijske zemlje, èak polovica investicija na “crni kontinent” dolazi iz Kine, Indije i Južne Koreje.

Polazi se, naravno, od toga da je rudno bogatstvo Afrike zbog tradicionalno nestabilne politièke i sigurnosne situacije jako slabo istraženo. Amerièki nacionalni geološki institut predviða da æe se eksplotacija zlata na ovom kontinentu do 2015. poveæati za treæinu, a željezne i uranove rude 2,5 puta. Poznato je da ugovore i koncesije za istraživanje i eksplotaciju dobivaju samo one zapadne ili azijske kompanije koje naðu zajednièki jezik s afrièkim vladarima.

Zbog toga se bez posrednika i specijalista za Afriku jednostavno ne može... U Africi, ali i drugim dijelovim svijeta u razvoju, ljudi æe se se sve više seliti u gradove. Sto najveæih svjetskih metropola je 2005. stvaralo 25 posto bruto drustvenog produkta (BDP) svijeta, lani èak 30 posto. Planirati njihov razvoj, graditi i osigurati sve potrebne funkcije i službe - to je opis posla profesije urbanista - teritorijalnog planera koja je, takoðer, meðu 10 najtraženijih. Sljedeæi na listi su genetièari...

Milijarda ljudi pati od pothranjenosti, dnevno od gladi umire 17 tisuæa djece, navodi organizacija UN za poljoporivredu i prehranu (FAO). Zbog toga je prijeko potrebno mnogo više struènjaka genetièara koji æe stvarati nove sorte agrikultura. Uz njihovu bi pomoæ planet mogao veæ 2015., kada na njemu budu živjele 9,3 milijarde ljudi, riješiti problem gladi...

izvor: slobodnadalmacija.hr / Milan Lazareviæ

Share

Dodatne informacije