Hrvatska ima najkraæe obvezno obrazovanje u Europi

Share

 Obvezno obrazovanje u Hrvatskoj meðu najkraæim je u Europi, a ni u jednoj zemlji EU-a obvezni obrazovni ciklus ne traje manje od devet godina – pokazali su najnoviji podaci europske baze podataka o obrazovanju Eurydice za 2009./2010. školsku godinu.

Iako Eurydice ne objavljuje podatke za Hrvatsku, usporedimo li najnovije informacije s našom praksom, oèito je da se po duljini obvezne škole, koja je u nas osnovna i traje osam godina, možemo mjeriti jedino s Turcima.

Tamo djeca kreæu u školu sa šest, a iz obrazovnog sustava izlaze s 14 godina. U Hrvatskoj djeca u školu mogu krenuti ako su do 1. travnja tekuæe godine napunili šest godina života, u suprotnom kreæu s navršenih sedam, što znaèi da osnovnu školu završavaju s 14-15 godina.

Za razliku od naših osnovaca, u Luksemburgu i Sjevernoj Irskoj djeca u klupe prvi put sjedaju veæ s èetiri godine, a u Cipru s èetiri godine i osam mjeseci. U Luksemburgu obvezna škola traje 11 godina, u Sjevernoj Irskoj èak 12, a duže od nas su u klupama i Ciprani, toènije deset godina i èetiri mjeseca.

Kao i u nas, sa sedam godina u osnovnu školu kreæu mali Bugari, Estonci, Letonci i Finci, no u svim tim zemljama obvezno obrazovanje traje devet godina. Najdulje se obrazuju Maðari i Nizozemci, èak 13 godina, i ondje djeca kreæu u školu s pet godina života te je završavaju s 18 godina.

U naših susjeda Slovenaca obvezna škola traje devet godina, djeca u sustav ulaze veæ sa šest godina, a ostaju do 15. godine.

Dok se u nas godinama najavljuje produljenje obvezne škole na devet ili deset godina, ali se rokovi te bitne reforme stalno pomièu, struènjaci upozoravaju da je krajnje vrijeme za promjene. Pritom, slažu se, glavni naglasak treba biti ne odmah na obveznoj srednjoj školi, nego najprije na spuštanju dobne granice za polazak u školu.

- Djeca trebaju u školu s pet godina. Pritom je potrebno kopirati slovenski model devetogodišnje obvezne škole, u kojemu je prvi razred kombinacija predškolskog i školskog sustava, a s djecom rade zajedno uèiteljica i odgojiteljica – preporuèuje zadarski pedagog prof. dr. Zlatko Miliša.

Uz taj naèin, koji bi djeci omoguæio manje traumatièan prijelaz iz vrtiæa u škole, Miliša predlaže i povratak opisnog ocjenjivanja u nižim razredima.

- Tek nakon toga treba iæi na obveznu srednju školu do stjecanja prve kvalifikacije – kaže Miliša.

S njim se slaže i bivša ministrica prosvjete Ljilja Vokiæ, koja se takoðer zauzima za raniji polazak u školu, takoðer s pet godina.

- poslije toga treba omoguæiti uvoðenje jednogodišnjih i dvogodišnjih programa u srednjoj školi za stjecanje osnovnog zanimanja. Time obvezno obrazovanje proširujemo na deset godina, što znaèi od pete do 15. godine života – kaže Ljilja Vokiæ.

DULJINA OBVEZNOG OBRAZOVANJA U EUROPI:

8 godina: Hrvatska, Turska

9 godina: Belgija, Bugarska, Èeška, dio Njemaèke, Estonija, Litva, Austrija, Portugal, Slovenija, Finska, Lihtenštajn

10 godina: Danska, dio Njemaèke, Republika Irska, Estonija, Grèka, Španjolska, Francuska, Italija, Poljska, Rumunjska, Slovaèka, (izvan EU-a Island i Norveška)

10 godina i 4 mjeseca: Cipar

11 godina: Litva, Luksemburg, Malta, Engleska, Wales, Škotska

12 godina: Sjeverna Irska

13 godina: Maðarska, Nizozemska

izvor: slobodnadalmacija.hr

Share

Dodatne informacije