'Lijeènici zbog profita i zdravima daju lijekove'

Share

 Jedini iskreni odgovor koji lijeènik može dati svom pacijentu o djelotvornosti nekog lijeka jest “ne znam” – rekla je dr. Lidija Gajski (48), internistica u Domu zdravlja Zagreb Centar i autorica provokativne knjige koju je, nakon što je dvije godine tražila izdavaèa, pristala objaviti mala izdavaèka kuæa Pergamena pod naslovom “Lijekovi ili prièa o obmani”. Naime, tvrdi autorica, do šokantnih spoznaja o (ne)uèinkovitosti lijekova kojima nas lijeènici kljukaju došla je istraživši temelje na kojima zdravstvo u nas poèiva.

Država bez novca
– Država nema novca za znanost, pa je jedini financijer lijeènièkog napredovanja farmaceutska industrija koja velikim svotama financira istraživanja svojih lijekova – upozorava dr. Gajski. Da bi neki lijeènik postao profesorom, objašnjava, potrebno je da sudjeluje u znanstvenim istraživanjima i objavljuje teme u struènim èasopisima, a sve to plaæaju farmaceuti koji sa svojim lijekovima nastoje preteæi konkurenciju i dobro zaraditi.

– Pristavši na takvu karijeru, profesori i postaju vlasništvo industrije, a time i znanost pretvaraju u farmaceutski instrument – istièe dr. Gajski.

Istražujuæi prièu, kaže, došla je do zapanjujuæih rezultata. – Prateæi istraživanja lijekova za osteoporozu, kolesterol, dijabetes i depresiju, shvatila sam da su oni ne samo neisplativi nego i potpuno beskorisni za neke skupine ljudi koji ih svakodnevno piju – otkriva dr. Gajski.

Problem je nastao kada je medicina, podijelivši lijekove svima koji ih doista zbog bolesti trebaju, “odluèila” te lijekove davati preventivno, ne bi li sprijeèila infarkte, moždane udare i sl.

– U tu grupu ljudi koju su nazvali “riziènom skupinom” lijeènici i farmaceuti uvrstili su i ljude s blažim smetnjama, pa èak i one bez njih, samo da bi im mogli prepisivati terapiju i stvarati potrošnju lijekova – objašnjava dr. Gajski.

Stvaraju bolesnike
Oèit je primjer, tvrdi, osteoporoza koja je kao bolest priznata prije nekoliko godina.

– Kao kriterij za zdravu kost znanstvenici su uzeli 30-godišnjaka i njegovu gustoæu kostiju, pa kako se ona s godinama prirodno smanjuje, bolesnik postaje gotovo svaki 50-godišnjak – otkriva dr. Gajski. Slièno je i s lijekovima za kolesterol.

Neovisna ispitivanja pokazala su da statini nemaju utjecaja na žene te da njihovo preventivno davanje nije sprijeèilo nijedan moždani udar ili infarkt u žena koje su ih uzimale, prema onima koje su dobivale placebo. Indikativna je i èinjenica da su nedavno “lijeènici mudraci” naglo spustili dopuštenu granicu kolesterola sa 6,5 mola po litri krvi na 5, a za srèane bolesnike i šeæeraše ta je granica još niža, oko 4,5. Time se broj “ovisnika” o lijekovima protiv kolesterola višestruko poveæao.

– Nemamo neovisnu medicinsku znanost. U svim povjerenstvima za lijekove sjedi 10-ak profesora koji su jedini struènjaci za svoja medicinska podruèja u nas i njih se pita – upozorila je dr. Gajski i dodala da se ne smije zaboraviti na èijem su novcu oni zaradili svoje titule i karijere.

– Ako ih je farmaceutska industrija postavila na tako visoko mjesto, kako onda mogu biti objektivni u istraživanju isplativosti i uèinkovitosti lijekova – zapitala je dr. Gajski.

izvor: vecernji.hr /  Sonja Hoffman

Share

Dodatne informacije