Časopis „Društvena istraživanja“ je znanstveno – stručni časopis koji pokriva teme iz društvenih i humanističkih znanosti; točnije ekonomije, psihologije, prava, sociologije, socijalne geografije – demografije i povijesti, kao takav namijenjen je domaćim i međunarodnim stručnjacima iz ovih disciplina. Uz znanstvenike i stručnjake časopis je namijenjen i svima onima koje zanimaju činjenice i spoznaje o hrvatskom društvu i društvenim pojavama te općenito suvremeni teorijski i metodološki pristupi u društvenim i humanističkim znanostima. Vjerujem da svatko koga zanimaju društvo i ljudi može u časopisu naći nešto zanimljivo, pogotovo ako se usmjeri na uvodne dijelove koji pružaju pregled dosadašnjih spoznaja u nekom području ili pak na završne dijelove i raspravu gdje autori često razmatraju i praktične implikacije svojih spoznaja ili nekog područja. Primjerice radovi u posljednjem broju govore o medijima, socijalno poželjnom odgovaranju pri samopredstavljanju, varanju u srednjim školama, znanstvenim podvalama, ženama u znanosti, suočavanju s negativnim raspoloženjima, emocijama i sklonosti individualizmu i kolektivizmu, o roditeljskom stresu, mjestima lišenim identiteta, odnosu prema Romima u prošlosti, stanovništvu i obrazovanosti Karlovačke županije, odnosu prema radu u državnim upravama, što su sve teme za koje vjerujem da mogu zanimati široki krug čitatelja. Pritom je važno da je kompletan sadržaji svih dosadašnjih brojeva s punim tekstovima dostupan na portalu hrvatskih znanstvenih časopisa - portalu Hrčak na adresi http://hrcak.srce.hr/drustvena-istrazivanja, dakle puni tekstovi su dostupni svima. Sami tiskani primjerci časopisa (za brojeve kod kojih još ima raspoloživih primjeraka) mogu se kupiti kod distributera izdavača a to je Erasmus naklada, a časopis se prodaje i putem pretplate koja za pojedince iznosi 100 kuna godišnje a za ustanove 250 kuna.

 Na koji način se objavljuju radovi u Društvenim istraživanjima? 

Postupak objavljivanja radova u časopisu uobičajen je postupak u znanstvenim časopisima. Zasniva se postupku dvostruke anonimne recenzije odnosno na nezaobilaznoj pomoći recenzenata, dakle kolega znanstvenika stručnjaka za određeno područje. Čitav proces započinje prvom „uredničkom kontrolom“ kojom se procjenjuje prikladnost rukopisa za objavljivanje s obzirom na temu rada, izvornost/originalnost, kvalitetu rukopisa ili istraživanja. Rukopisi koji prođu taj prvi „test“ upućuju se na dvije anonimne recenzije, domaćim i/ili međunarodnim stručnjacima za temu rada, primijenjene metode istraživanja odnosno obrade podataka. Recenzije se prosljeđuju autorima, čime autori dobivaju povratne informacije o svom radu, kao i savjete za buduća istraživanja. Ovisno o pozitivnosti recenzija i preporuci recenzenata rukopis se odbija, šalje na doradu ili vrlo rijetko odmah prihvaća za objavljivanje. Primjerice od 133 rukopisa koji su zaprimljeni tijekom 2009. godine 49 ih je odbijeno prije recenzija, dodatnih 23 nakon recenzija, a ostali su s primjedbama recenzenata u pravilu autorima vraćeni na doradu. Novu verziju rada uredništvo ili isti recenzenti (ovisno o tipu i opsegu traženih izmjena) ponovo pregledavaju i potvrđuju jesu li primjedbe uvažene odnosno razlozi za njih otklonjeni. Nakon takve potvrde autorima se šalje odluka o prihvaćanju rada za objavljivanje, a sam rukopis ide na lekturu, prelom itd.  Što Vas je motiviralo da prihvatite ulogu glavne urednice? Budući da su Društvena istraživanja ugledan i kvalitetan časopis, o čemu svjedoči relativno veliki interes autora za objavljivanjem u časopisu kao i prisutnost časopisa u relevantnim međunarodnim bazama, mjesto glavne urednice ponajprije shvaćam kao izraz povjerenja uprave i znanstvenog vijeća Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar kao izdavača časopisa. Ujedno mjesto glavne urednice podrazumijeva i odgovornost prema svima koji su kroz proteklih 18 godina razvijali časopis. Motivacija za tu ulogu proizlazi iz vjerovanja da se časopis treba i može i dalje unapređivati. U osnovi volje za takav angažman vjerojatno je i uvjerenje da u hrvatskim društvenim i humanističkih znanostima doista ima kvalitetnih i zanimljivih radova odnosno istraživanja i pristupa, a da se o njima premalo zna u međunarodnoj znanstvenoj zajednici a i u domaćoj općoj javnosti. Stoga je jedna i od prvih novina koju smo uveli pokretanje elektronskog biltena kojim novinare obavještavamo o sadržaju novo objavljenih radova s nadom da ćemo ih zainteresirati za sama istraživanja, njihove nalaze i autore te potaknuti da o njima obavijeste i širu javnost.  

Koji su Vaši planovi vezani uz uredničku koncepciju časopisa?

U osnovi urednička koncepcija ostaje ista, naime još u prvom broju časopisa 1992. godine tadašnje uredništvo kao opća urednička načela navelo je interdisciplinarnost, znanstvenu otvorenost i aktualnost što su slijedili i svi dosadašnji urednici. Novo uredništvo će dakle raditi na daljnjem povećanju i ujednačavanju kvalitete objavljenih radova, njihovoj društvenoj aktualnosti i relevantnost, te značaju i vidljivost časopisa u međunarodnoj i domaćoj zajednici. Radi ostvarenja tih ciljeva uskoro ćemo izaći i s novim uputama za suradnike pa i recenzente. Radi povećanja međunarodnog utjecaja časopisa proširujemo mrežu međunarodnih recenzenata i baza u kojima se časopis referira. Nastojati ćemo više privući i strane autore dok ćemo domaće nastojati potaknuti da češće pišu na stranim jezicima kako bi njihovi nalazi bili dostupniji međunarodnoj znanstvenoj zajednici.   

Za kraj, što biste poručili posjetiteljima Psihologijskog portala?

Posjetiteljima psihologijskog portala želim da i dalje na ovom portalu nalaze zanimljive i njima korisne informacije. Ujedno, zahvaljujem uredniku portala što mi je svojim pozivom omogućio ovo kratko predstavljanje časopisa Društvena istraživanja, za koje vjerujem da je početak suradnje između portala i časopisa. Naravno, posjetitelje portala pozivam i da kao čitatelji posežu za tiskanim ili online izdanjima časopisa Društvena istraživanja, a kao autore da nam šalju kvalitetne i zanimljive znanstvene i stručne radove te prikaze i recenzije knjiga iz društvenih i humanističkih znanosti.