- Detalji
-
Hitovi: 3219

Policajca vjerojatno neæe slomiti metak, veæ uèinak kroniènog stresa, napisao je još 1989. godine policajac R. Klein u mjeseèniku amerièkog FBI-ja – "FBI Law Enforcement Bulletin". Policijski posao nesumnjivo je meðu najstresnijim djelatnostima, a osim što su izvrgnuti traumatskim dogaðajima, policijskim slubenicima u prilog ne ide ni radno vrijeme.
[ Nataša Gajski Kovaèiæ ]
Poseban raspored rada koji ukljuèuje rad u smjenama, rad subotama, nedjeljama, praznicima i drugim neradnim danima, prekovremeni rad, radu noæu, rad u dvokratnom radnom vremenu te rad organiziran na posve drukèiji naèin od uobièajenoga, uzimaju svoj danak.
"Oko 70 posto policijskih slubenika radi u smjenama, a smjenski se rad povezuje s poremeæajima biološkog ritma poput spavanja i iscrpljenosti, probavnim smetnjama, teškoæama u odravanju obiteljske dinamike i socijalnih mrea izvan posla", kau nam u Odjelu za odnose s javnošæu MUP-a RH.
Sta osiguranja u poveæanom trajanju
Upravo zbog oteanih uvjeta rada pojedinih policijskih slubenika koji su rasporeðeni na nezahvalna radna mjesta, sta osiguranja policajaca raèuna se u poveæanom trajanju tako da se svakih 12 mjeseci stvarno provedenih u obavljanju policijskih poslova raèuna od 14 do 18 mjeseci staa osiguranja, ovisno o samom radnome mjestu.
Prema informacijama koje smo dobili u MUP-u, policajci u Hrvatskoj najèešæe obolijevaju od bolesti mišiæno-koštanog sustava, kardiovaskularnog sustava te metabolièkih i gastrointestinalnih bolesti. Iako, bez obzira na specifiènost policijskog posla, ne postoji nijedna profesionalna bolest koju uzrokuje rad u policiji, izloenost stresnim situacijama na poslu kod policajaca je mnogo veæa nego kod nekih drugih profesija.

"Doivljaj stresa kod policijskih slubenika situacijski je uvjetovan, ovisi o individualnim obiljejima, uvjetima rada i podršci u organizacijskom i širem socijalnom kontekstu, te se ne moe utvrditi jednoznaèno.
Policijski su slubenici prije rasporeda u slubu, kroz temeljno, specijalistièko obrazovanje te kontinuirani psihoedukativni rad i druge oblike cjeloivotnog obrazovanja, zadovoljavajuæe pripremljeni i uvjebani kako za uspješno izvršavanje posla tako i za najbolje naèine suoèavanja sa stresnim iskustvom. Zdravstvenu pomoæ i psihosocijalnu podršku policijski slubenici trae u situacijama izloenosti potencijalnim vanim rizicima po tjelesno i psihološko funkcioniranje", istièu u MUP-u.
Zakonska podloga kae da æe se policijskom slubeniku i drugom zaposleniku Ministarstva koji je u obavljanju policijskih poslova ili u povodu njihova obavljanja, posredno ili neposredno sudjelovao u traumatskom dogaðaju ili drugoj visokostresnoj i kriznoj situaciji, pruiti psihološka pomoæ sukladno Pravilniku kojim se ureðuje psihosocijalna zaštita zaposlenika Ministarstva. Pravo na psihološku pomoæ moe se omoguæiti i èlanovima obitelji policijskog slubenika, a policajac koji odbije psihološku pomoæ moe se uputiti na izvanredni kontrolni zdravstveni pregled....
Dodatni rizici: mentalni stres, nesanica, suicid, rak mozga i testisa
Buduæi da gotovo svakodnevno riskiraju vlastitu sigurnost, policajci su u veæem postotku suoèeni s mentalnim stresom i ostalim negativnim uèincima koje im posao moe napraviti za zdravlje, pokazuju rezultati nove studije. Znanstvenici sa Sveuèilišta Buffalo u SAD-u istraivali su tijekom petogodišnjeg razdoblja mentalno i fizièko zdravlje policijskog odjela Buffalo u New Yorku, kako bi identificirali uvjete zbog kojih su policijski slubenici podloni veæem riziku. U studiji je sudjelovalo 464 policajaca.
Znanstvenici su otkrili da gotovo polovica policijskih slubenika u studiji radi u noænoj smjeni, što je znatno veæi postotak nego u ostatku amerièke populacije u kojoj u smjenama radi tek devet posto ljudi. Smjenski rad, potvrdilo je istraivanje, povezan je s poveæanim rizikom metabolièkog sindroma. A prema studiji klinike Mayo, metabolièki sindrom podrazumijeva skupinu stanja ukljuèujuæi pretjeranu tjelesnu masnoæu, visoki kolesterol, poveæan krvni tlak i poveæane vrijednosti šeæera u krvi.
"Zdravstveni se problemi obièno povezuju sa socioekonomskim i etnièkim èimbenicima, ali zdravstvene nepravilnosti koje uzrokuje zanimanje, ukazuju na potrebu širenja definicije zdravstvenih poteškoæa koje æe ukljuèivati i zanimanje", istièe autor studije John Violanti, profesor socijalne i preventivne medicine na Sveuèilištu Buffalo. Studija koja æe biti objavljena u magazinu "International Journal of Emergency Mental Health", pokazala je i da je èak 40 posto anketiranih policajaca pretilo. To je više od prosjeka u amerièkoj populaciji u kojoj prekomjernu tjelesnu teinu ima 32 posto puèanstva. Takoðer, 25 posto policijskih slubenika ima metabolièki sindrom, što je takoðer više od prosjeènih 18,7 posto ljudi s tim sindromom u ukupnoj populaciji SAD-a.
Zanimalo nas je kakvo je stanje glede tjelesne teine s policijskim slubenicima u Hrvatskoj. "Sukladno praæenju policijskih slubenika na redovnim i drugim zdravstvenim pregledima, pretilost policijskih slubenika ne odstupa od stope pretilosti opæe populacije u Hrvatskoj", doznali smo u MUP-u. Amerièko je istraivanje je pokazalo da se nesanica i problemi sa spavanjem takoðer veu uz stres na poslu jer je studija pokazala da policajci koji su izjavili da su najviše pod stresom takoðer imaju i najviše problema sa spavanjem. Kod policajki je slab san èetiri puta èešæi, dok je za policajce nesanica èak šest puta veæi problem. Studija je otkrila i vezu izmeðu policijskog rada dueg od 30 godina i razvoja raka mozga ili Hodgkinova limfoma. I još nešto - policajci danas imaju èak osam puta veæi rizik od suicida u odnosu na nekadašnje policajce. Upravo je zato pravilno prepoznavanje stresa i razumijevanje naèina lijeèenja iznimno vano u pomaganju policajcima da oèuvaju zdravlje.
"Ako policajcu kaem da je u redu da osjeti stres kad prvi puta vidi mrtvo tijelo ili zlostavljano dijete, on æe lakše podnijeti takve situacije kad se one stvarno dogode. Takav trening omoguæuje policajcima bolju pripremljenost za suoèavanje sa stvarnim situacijama", kae Violanti. Dodaje da istodobno i naèelnici u policijskim upravama moraju biti istrenirani da znaju kako pristupiti policajcu koji zatrai pomoæ i uvjeriti se da toga policajca nije strah zatraiti pomoæ.
I jedna je njegova ranija studija takoðer pokazala vezu izmeðu vrste smjenskog rada i suicida meðu policajcima. Mala studija na 115 policajaca pokazala je da æe policajke prije imati depresivne epizode ili suicidalne ideje ako su radile dnevne smjene, dok su njihovi muški kolege u veæem riziku od takvih osjeæaja ako su radili poslijepodne ili po noæi. "Moguæe je da su ene osjeæale veæi stres i nelagodu u dnevnoj smjeni gdje su moguæe èešæe konfliktne situacije i negativno okruenje. S druge strane, za policajce koji su radili noæu, stres pojaèava èinjenica da u sluèaju potrebe ne postoji moguænost trenutnog pojaèanja", smatra Violanti.
izvor: zastita.info