Zato su stariji ljudi sretniji?
- Detalji
- Hitovi: 2603
Stariji ljudi imaju tendenciju biti sretniji. Ali zašto? Neki psiholozi smatraju da su za to odgovorni neki kognitivini procesi, s posebnim naglaskom na sjeæanja na pozitivne dogaðaje i sjeæanja, ostavljajuæi iza sebe one negativne. Ti procesi , smatraju, pomau ljudima gledati na ivot u pozitivnijem ozraèju. "Postoji mnogo dobrih teorija o dobnim razlikama u sreæi" , izjavio je psiholog Derek M. Isaacowitz s Northeastern University, "ali mnoga istraivanja ne pruaju izravne dokaze", na veze izmeðu tog fenomena i stvarne sreæe.
U novom èlanku objavljenom u "Perspectives on Psychological Science", èasopisu udruge za psihologijsku znanost, Isaacowitz a kasnije i Fredda Blanchard-Fields s Georgia Institute of Technology, raspravljaju o stroijim istraivanjima. Znanstvenici, ukljuèujuæi i autore, otkrili su da starije osobe, kad im se pokazuju slike lica ili situacije, imaju tendenciju usredotoèiti se na, i zapamtiti više one sretnije i manje negativne. Druge studije su otkrile da što su ljudi stariji, trae situacije u kljima æe se podiæi njihovo raspoloenje - na primjer, izbjegavaju društvene krugove prijatelja ili poznanika koji bi mogli sniziti njihovo raspoloenje. Ipak drugi rad ocjenjuje da starije osobe, nauèe se nositi s gubitkom i razoèarenjem zbog neostvarenog cilja i dijeliti svoje ciljeve kako bi postigli veæu dobrobit.
Što nedostaje, kau autori, konstantno su pokazale izravne veze izmeðu tih strategija i fenomena i promjene raspoloenja na bolje. Jedan od razloga, Isaacowitz sugerira, je da laboratorijski rezultati nisu izravni. "Kada pokušavamo koristiti one kognitivne procese za predviðanje promjene raspoloenja, oni èesto to ne èine", objašnjava on. "Ponekad gledanje pozitivnih slika, ne èini da se ljudi osjeæaju bolje". Poblii pregled literature takoðer otkriva proturjeènosti. Neki mlaði ljudi na primjer, mogu se osjeæati bolje naglašavajuæi negativno u drugim situacijama ili obiljejima.
I dok neki psiholozi smatraju da visoki rezultati na nekim kognitivnim testovima, kod starijih ljudi koreliraju sa sposobnošæu da zadre vedar duh, drugi istraivaèi smatraju da je sreæa u starijoj dobi utjecaj kognitivnih gubitaka, koji tjera starije ljude da se koncentriraju na jednostavnije, sretnije misli.
Rigoroznije metode istraivanja vjerojatno neæe pobiti aktualne teorije, kae Isaacowitz, ali æe zakomplicirati sliku."Neæe biti tako lako reæi da su stariji ljudi sretniji. Èak i ako su u prosjeku sretniji, mi još uvije elimo znati u kojim situacijama, te posebne strategije, odreðenu osobu s tim posebnim svojstvima ili prednostima, uvjetuju da se osjeæa dobro.
izvor: sciencedaily.com
