Prvaèiæi...
- Detalji
- Hitovi: 4229
Poèetkom školske godine, jedan je pojam koji se stalno provlaèi kroz razgovore zabrinutih roditelja, uèitelja, baki, teta... Posebice kod prvaèiæa, postavlja se pitanje - da li moje dijete ima dovoljno razvijenu koncentraciju da prati nastavu i da prati zadatke koje mu škola zadaje?
èlanak pripremila : Sandra Matošina Borbaš
No, da krenemo od poèetka - što je to panja? Svi smo mi okrueni brojnim podraajima, te se ponekad èini da èovjek nema aktivnu ulogu oko toga koje æe vanjske podatke mozak preuzeti, a koje neæe. No, svi smo takoðer proivjeli situacije da hodajuæi nekamo, misli odlutaju, te da hodamo (ili vozimo) razmišljajuæi o drugim stvarima, a ne o vanjskim podraajima. Tako ne primijetimo da se neka kuæa u ulici kojom svakodnevno hodamo izmijenila, da smo prošli raskrije na kojem moramo skrenuti udesno i sl. Oèito je da panja ima primarnu ulogu u tome koje æemo vanjske podatke obraditi i/ili procesuirati.
Ta aktivna uloga svakoga od nas da upravlja svojim perceptivnim procesima (procesima kojima gledamo vanjske podraaje, te odabiremo koje æemo podatke zapamtiti) posebice postaje vana i bitna kod djece pri polasku u školu, gdje se, kao što je na poèetku reèeno, za sve poteškoæe i probleme najèešæe „okrivljuje" nedovoljna panja.
Panja, tj. sposobnost usmjeravanja panje na odreðene podraaje, je vještina s kojom se raðamo. Veæ dojenèe ima sposobnost da usmjeri panju na podraaje koji su mu vani, bitni, neobièni... Koliko æe dugo to usmjeravanje panje biti ovisi o nekoliko faktora - o tome koliko je interesantan podraaj, koliko je neobièan, da li postoji neki drugi podraaj u okolini... Sposobnost zadravanja panje je vještina po kojoj se djeca razlikuju, te su te razlike stabilne u vremenu - ukoliko dijete ima slabiju sposobnost usmjeravanja panje u ranom djetinjstvu, veæa je vjerojatnost da æe imati slabiju sposobnost usmjeravanja panje i u školskoj ili u odrasloj dobi.
Opæenite sposobnosti upravljanja panjom se razvijaju s dobi. Panjom u poèetku upravljaju vanjski podraaji - no kasnije se razvija vještina samoregulacije panje, tj. osobnog odabira na što æe se panja usmjeriti. Èetiri su vana aspekta panje koja se razvijaju s dobi:
- KONTROLA - s dobi se poveæava trajanje (vremenski) panje, tj. trajanje usmjeravanja svojih svjesnih procesa na jednu aktivnost (u dobi od 6/7 do 10/11 godina trajanje usmjeravanja panje je oko 30-40 min).
- PRILAGODLJIVOST - moguænost da se ignoriraju drugi podraaji od onog koje je primarno. Starija djeca se bolje mogu usredotoèiti na jedan podraaj od mlaðe djece.
- PLANIRANJE - odnosi se na vještine planiranja usmjeravanja panje - da li je to planiranje stihijsko, ili je usmjereno i racionalno (primjer dolje)
- STRATEGIJE - mijenjaju se i postaju efikasnije s dobi - zavisno od zadatka koji je postavljen, prilagoðavaju se strategije usmjeravanja panje
Autori se slau da neki podraaji imaju veæu vjerojatnost da æemo na njih obratiti panju. To su:
- poznati podraaji - „koktel fenomen" je klasièni primjer, gdje na mjestu gdje se nalazi mnogo ljudi koji prièaju, èujemo kada netko izgovori naše ime, makar prije toga nismo obraæali panju na govor te osobe
- neobièni podraaji - ukoliko neki podraaj neobièan (po obliku, intenzitetu...) prije æemo na njega obratiti panju, nego na neki podraaj koji je svakodnevan i koji je viðen veæ tisuæe puta
- zanimljivost - ukoliko je podraaj zanimljiv (zbog naših interesa, sklonosti, stavova) obratit æemo panju na njega. Tako æe dijete prije obratiti panju (a samim time i prije nauèiti) sve strategije prolaska neke kompjutorske igrice ili sve igraèe omiljenog kluba, nego gradivo iz predmeta koje mu nije drago.
Ono što moemo izvuæi kao zakljuèak iz ovih zakonitosti je, da ako neke stvari koje su „dosadne" kombiniramo s nekom od ovih zakonitosti, moemo poveæati vjerojatnost da æemo obratiti panju, a samim time i upamtiti, neke manje zanimljive podatke (npr. uèenje uz pomoæ kompjutora - „googlanje" pojmova koji su u gradivu).
Poremeæaj pozornosti ili panje vrlo je èesto korišten termin (ili èak moemo reæi opravdanje) kod djece školske dobi. Postoje jasno definirani kriteriji Hiperaktivnog poremeæaja (znanog i kao MCD ili ADHD), koji je u zadnje vrijeme dosta „popularan" u krugovima roditelja, odgajatelja, struènjaka. Toliko popularan da se mnogo i govori koliko se zloupotrebljava ovaj pojam kao opravdanje za djecu koja imaju sposobnosti, ali nemaju volje ni motivacije.
Èinjenica je da se mnoga ponašanja proglašavaju nepoeljnima samo za neke skupine djece (djeèaku æe se više tolerirati nego djevojèici), da se nepoeljnost djetetovog ponašanja proglašava zavisno od raspoloenja roditelja (ukoliko je roditelj smireniji, manje vidi neko ponašanje kao neprihvatljivo), da uzroci nepanje u školi ne moraju biti u ADHD poremeæaju, veæ nepripremljenosti, zanemarenosti obrazovnih potreba djeteta, nedovoljnoj pomoæi kod kuæe... Tek kad se iskljuèe svi ti vanjski faktori, moemo razgovarati o poremeæaju. Isto tako vano je UVIJEK imati na umu da se ADHD kao poremeæaj pojavljuje uvijek,u svim situacijama. Ukoliko dijete pokazuje nedostatak panje i koncentracije samo u jednoj sredini (kod kuæe ili u školi ili kod bake i djeda...), velika je vjerojatnost da se ne radi o poremeæaju, veæ o djetetovoj reakciji na navedenu sredinu.
Panju je moguæe trenirati. Naravno, svi mi imamo svoje granice, koje su nam genetski dane. Ukoliko imate dijete koje ima dijagnosticiran poremeæaj panje, njegove granice za promjenu su vrlo uske - to nije izbor djeteta, niti vas, te je u takvim sluèajevima najbolje prilagoditi se djetetu i njegovim sposobnostima (to naravno ne znaèi da to dijete ne treba uèiti gradivo škole, nego samo treba prilagodbu u tome KAKO uèiti gradivo škole).
No, ukoliko elite pomoæi djetetu da poboljša vještinu odravanja panje, postoje i naèini za to. Odreðene igre jako pomau razvoju panje - opæenito je pravilo da što je igra mirnija, strukturiranija, pa èak i dosadnija, više se kroz nju trenira panja.
- Puzzle, slagalice - bilo kojeg oblika, bilo kojih dimenzija odliène su za vjebanje panje i koncentracije
- Crtanje, kiparenje, rad s glinom, precrtavanje, bojanje - odlièan je naèin da se dijete usmjeri na jednu aktivnost, s puno detalja
- Mozgalice - labirinti, traenje razlika... ima ih na mnogo djeèjih portala kao kompjutorske igrice, tako da se uz pomoæ Interneta (što æe svakako biti djetetu interesantno) moete poigrati i s panjom
- Motorièke strukturirane igre - treniranje panje ne mora biti pasivna aktivnost. Bavljenje strukturiranom fizièkom aktivnošæu (u što spada i treniranje svakog sporta ili plesa) takoðer moe na zanimljiv naèin trenirati panju. Igre (na koje èesto zaboravljamo) kao što su „školica", „gumi gumi", „ide majka s kolodvora" koje ukljuèuju fizièke pokrete, ali i pravila, strukturu isto trae obraæanje panje i koncentraciju na to da se ne prekrše pravila.
U prilogu ovog èlanka pronaæi æete priruènik s 40-tak radnih zadataka kojima se moe vjebati panja. Neki su zadatci tei, neki lakši, ali svi su usmjereni ka jednomu - zadravanju panje. Još neku literaturu s praktiènim vjebama potraite u popisu korisne literature
__________________________________________________________________
Korištena literatura:
Vasta, Haith, Miller „Djeèja psihologija", Naklada Slap, Jastrebarsko
Kocijan-Hercigonja, Buljan-Flander, Vuèkoviæ „Hiperaktivno dijete", Naklada Slap, Jastrebarsko
Èlanak izradila:
Sandra Matošina Borbaš, prof. psihologije
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Priruènik s materijalima za vjebanje panje izvor: obiteljskicentar.hr