Prisjeæanje prošlosti pozitivno utjeèe na pamæenje

Share

 Koliko je vas koji volite da vam bake ili djedovi prièaju o svojoj prošlosti i prisjeæaju se djetinjstva? A što ako vam kažemo da im tako èinite dobro? Naime, prisjeæanje prošlosti može biti dobro za zdravlje, odnosno pozitivno utjecati na pamæenje.

Tijekom jednog istraživanja skupina umirovljenika sastajala se redovito i razgovarala o svojoj mladosti. Pokazalo se da se njihovo pamæenje znatno popravilo. Tek šest polusatnih razgovora o prošlosti popravit æe pamæenje za èak 12 posto, što je više nego bi se moglo postiæi bilo kojom tabletom.

Važno je naglasiti da se stanje popravilo i kod umirovljenika s uznapredovalim stadijem demencije, a kod njih je pamæenje bilo i do osam posto bolje.

Naime, izmjenjivanje prièa o nekim davnim vremenima i iskustvima potièe nas na korištenje nekih dijelova mozga koje inaèe ne koristimo, što popravlja našu sposobnost pamæenja.

Zanimljivo je da ova tvrdnja nije istinita ako umirovljenik razgovara, na primjer, s njegovateljicom u domu za umirovljenike. Iz toga se može zakljuèiti da je za pozitivan rezultat važan osjeæaj zajedništva.

- Niti jedan lijek ne bi mogao postiæi rezultate niti približno sliène ovima. Kad bi postojao lijek koji bi to mogao, na njemu bi se moglo zaraditi puno novca - kaže Alex Haslam, profesor socijalne psihologije.

Ona smatra da je kljuèno odobravanje vršnjaka, odnosno da nam grupa daje poticaj za život i razlog za promjenu. Društvo je važno, takoðer, za zdravlje opæenito, dok samoæa šteti zdravlju.

Ljudi koji su nakon srèanog udara usamljeni, na primjer, izloženi su dvostruko više moguænosti drugog udara u iduæih pet godina nego oni koji imaju normalan društveni život. Štoviše, samoæa poveæava rizik od drugog infarkta više nego uobièajeni uzroènici, kao što su visok krvni tlak ili nedostatak vježbe

izvor: vecernji.hr

Share

Dodatne informacije