Kokain - nipošto bezazlen kao što misli 40.000 ljudi u Hrvatskoj

Share

 Proizvodnja i distribucija kokaina jedan je od najunosnijih poslova na svijetu. Iako vlade brojnih zemalja ulažu stotine milijuna dolara u rat protiv krijumèara droge, kokain je na Zapadu, a i kod nas, postao životni odabir, tj. rekreativna droga.

Tom Feiling, nagraðivani britanski autor dokumentarnih filmova, istražio je putove trgovine kokainom, od Kolumbije preko Miamija, Kingstona i Tijuane do Londona i New Yorka, te napisao knjigu o tome kako je kokain osvojio svijet: “The Candy Machine: How Cocaine Took Over the World”.

Upravo objavljena knjiga prije nekoliko dana predstavljena je u londonskom Timesu, a veæ je izazvala brojne reakcije jer se Feiling, meðu ostalim, zauzima za legalizaciju kokaina. Polazeæi od nekih urbanih mitova kojima se bavi knjiga “The Candy Machine”, te od novog izvještaja Odjela za drogu i kriminal Ujedinjenih naroda (UNODC), donosimo vam odgovore na 9 najèešæih pitanja o kokainu.

Je li sveprisutnost kokaina u urbanim centrima mit ili stvarnost?

U nedavno objavljenom izvještaju Odjela za drogu i kriminal Ujedinjenih naroda (UNODC) procjenjuje se da kokain u svijetu uživa oko 20 milijuna ljudi. Dugo vremena kokain se smatrao drogom viših društvenih slojeva, no posljednjih godina mnogima, posebno mladim ljudima na Zapadu postao je “stvar izbora”. Stoga se uživanje u kokainu više ne može ogranièiti na jednu prepoznatljivu društvenu skupinu, poput yuppieja. U Europi je konzumacija kokaina najraširenija u Velikoj Britaniji, gdje se broj korisnika procjenjuje na oko milijun ljudi. UNODC procjenjuje da kokain u Hrvatskoj rekreativno ili stalno konzumira oko 0,9 posto populacije, što èini oko 40.000 ljudi.

Koliko je kokain doista opasan?

Uživanje kokaina može biti vrlo opasno, pogotovo za ljude koji imaju srèane probleme. Kokain sužava krvne žile i može dovesti do rasta tjelesne temperature, moždanog udara, respiratornih problema i zatajenja srca. Istraživanje objavljeno u medicinskom èasopisu Circulation ukazalo je da se 25 posto srèanih udara kod osoba mlaðih od 30 godina može povezati s kokainom, koji može narušiti mentalnu stabilnost, a njegovo uzimanje u velikim dozama dovodi do halucinacija i dezorijentacije. Takoðer, kokain je psihoaktivna droga koja izaziva vrlo snažnu psihièku ovisnost. Odvikavanje od kokaina prate depresija i drugi loši osjeæaji, pa je želja za ponovnim uzimanjem vrlo jaka.

Tko je prvi ‘prošvercao’ kokain u Europu?

Drevni južnoamerièki narodi poput Inka koristili su lišæe biljke koka, iz koje se dobiva kokain, za medicinske svrhe te u religijskim ritualima. Ironièno zvuèi, no prvi dileri ove druge bili su španjolski konkvistadori, a u 16. stoljeæu Katolièka je crkva na podruèju današnjeg Perua uspostavila tržište koke. Konkvistadori su pokorenim uroðenièkim narodima najprije zabranili žvakanje lišæa koke, što poveæava izdržljivost te smanjuje umor i osjeæaj gladi. No, ubrzo su shvatili da bi pomoæu koke mogli bolje kontrolirati radnike koji su za njih kopali zlato i srebro te su im lišæe distrubirali tri do èetiri puta na dan. Ime Pabla Escobara, bivšeg šefa Medilinskog kartela ubijenog 1993. godine, najèešæi je sinonim za kralja kokaina. No, današnja je situacija vrlo dinimièna jer samo u Kolumbiji djeluje oko 2000 manjih kartela. Kolumbijska vlada za šverc kokaina optužila je Revolucionarne oružane snaga Kolumbije (FARC).

Što je zapravo crack?

Crack je kokain koji se puši, a prvi put se pojavio ranih osamdesetih godina u siromašnim èetvrtima New Yorka, Miamija i Los Angelesa. Kad se kokain šmrèe, potrebne su tri do èetiri minute da ga sluznica apsorbira. Kokain zatim preko kapilara ulazi u krvotok, pa onda u mozak. Kada se puši, apsorpcija kokaina je pitanje sekunde pa crack djeluje vrlo brzo. Pušenje cracka izaziva puno bržu fizièku ovisnost, a kod korisnika može stvoriti agresivno paranoidno ponašanje. I meðu poklonicima kokaina crack uživa lošu reputaciju jer je sinonim za financijsku, mentalnu i fizièku propast (kao u sintagmi crack whore, što se odnosi na ovisnice koje se prostituiraju za crack). Uživanje cracka danas je uglavnom rašireno meðu stanovnicima siromašnih èetvrti amerièkih i ponekog europskog grada, no njegova potrošnja raste u gradovima poput Mexico Cityja, Buenos Airesa i Bogote.

Sadrži li Coca-Cola uistinu koku?

Kada je 1886. godine amerièki farmacuet John Pemberton iz Atlante lansirao Coca-Colu, svaka boca toga popularnog piæa sadržavala je oko 60 miligrama kokaina, što je oko pola lajne kokaina. No, oko 1920. godine aktivni sastojak lišæa koke je uklonjen iz Coca-Cole.  Tom Feiling smatra da bi legalizacija nekih proizvoda iz koke mogla poslužiti kao zdrava alternativa kokainu. Takvi bi proizvodi bili namijenjeni ljudima koji žele uživati u nekim, ali ne i svim, stimulansima koje omoguæava korištenje kokaina. Feiling tako navodi da je kokain u Boliviji, gdje raste lišæe koke, mnogo manje popularan nego u Velikoj Britaniji. Bolivijci uvelike uživaju u pijuckanju èaja od koke. Ranije je èak i amerièko veleposlanstvo u La Pazu došljacima preporuèivalo èaj od koke za ublažavanje umora i slabosti zbog boravka na velikoj nadmorskoj visini.

Kada je kokain prvi put zabranjen?

Zabrana kokaina, heroina i kanabisa bila je postupan proces koji je poèeo dvadesetih godina prošlog stoljeæa, kao dio istog vala reformiranog evangelizma koji je zabranio i alkohol. Masovna upotreba droga, ukljuèujuæi i kokain, na Zapadu poèinje organiziranjem tržišta u SAD-u kasnih šezdesetih godina. Veæ ranih sedamdestih godina èetiri milijuna Amerikanaca našlo se na Sudu zbog ilegalnog posjedovanja droga. Broj Amerikanaca uhiæenih zbog ilegalnog posjedovanja ili uživanja droge iz godine u godinu je rastao pa se njihov broj do 2003. godine popeo na 112 milijuna.

Kako kokain dolazi na europsko tržište?

Masovnije uživanje kokaina na europskom je tržištu poèelo krajem osamdesetih, a ranih devedesetih došlo je do snažnijeg proboja te droge i u Hrvatskoj. Današnja “kokainska ekonomija” je uvelike globalizirana, o èemu najbolje govori podatak da su èetiri od deset najveæih britanskih uvoznika kokaina koji su sada u zatvoru roðena izvan te zemlje. Kokain do europskih zemalja dolazi na razlièite naèine, ali najrasprostranjenije su vodene rute preko Venezuele, Brazila i Zapadne Afrike. Veæina kokaina prošverca se do velikih europskih luka poput Rotteradama i Barcelone, te zadnjih godina i rijeèke luke.

Zašto je došlo do seizmièkih poremeæaja na tržištu kokaina?

Antonio Maria Costa, voditelj  UNODC-a nedavno je ustvrdio da se vrijednost globalnog tržišta kokaina  procjenjuje na 50 milijardi dolara.

- Razina èistoæe kokaina u mnogim je zemljama pala, cijene su narasle, a došlo je i do zapljena velikih kolièina te droge - izjavio je Costa. Uzgoj koke u Kolumbiji, odakle dolazi polovica ukupne kolièine te droge, u 2008. godini pao je za 28 posto. Istodobno, Peru i Bolivija bilježe rast proizvodnje kokaina, ali nedostatan da bi se nadomjestio gubitak u Kolumbiji.

Treba li tinejdžere testirati na kokain i ostale droge?

Istraživanje koje je prošle godine provedeno u Liverpoolu pokazalo je da je èak 50 posto mladih u tom gradu probalo kokain. Slièno je i u nizu europskih država, a studije pokazuju da su tinejdžeri populacija koja sve èešæe konzumira kokain. Stoga se u školama u nekim europskim zemljama poput Velike Britanije i Irske, gdje je konzumacija kokaina meðu maloljetnicima velik problem, uèenici testiraju na droge.

Javnost, mladi i njihovi roditelji u našoj su zemlji podijeljeni u stavu za ili protiv testiranja uèenika na opojne droge. Testiranje na droge u Hrvatskoj prva je uvela privatna gimnazija Gaudeamus u Osijeku, a u meðuvremenu su, u dogovoru s roditeljima, takve testove uvele i neke zagrebaèke javne škole.

izvor: jutarnji.hr / Tanja Rudež

Share

Dodatne informacije