Jesu li Hrvati sretni?

Share

Ljiljana Kaliterna LipovèanZadovoljstvo obiteljskim odnosima i odnosima s prijateljima u nas je veæe nego u mnogim europskim zemljama. To je, rekla bih, naše nacionalno blago koje bismo trebali njegovati

INTERVJU: DR. LJILJANA KALITERNA LIPOVÈAN, VODITELJICA CENTRA ZA ISTRAŽIVANJE KVALITETE ŽIVOTA /

Psihologija, otkako postoji, daje prednost bolestima, mentalnim problemima, nesreæama, žalosti. Potpuno zanemaruje pozitivne strane èovjeka i ljudske vrline - hrabrost, samouvjerenost, prodornost, sreæu, životno zadovoljstvo. Martin Seligman i njegova spoznaja pokrenuli su val istraživanja i gotovo nevjerojatna otkriæa i zakljuèke - kaže dr. Ljiljana Kaliterna Lipovèan, voditeljica Centra za istraživanje kvalitete života Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar" i proèelnica Odjela za psihologiju Hrvatskih studija Sveuèilišta u Zagrebu.

Što je sreæa?

- Osjeæaj pozitivnih emocija. Koliko ste sretni, koliko vremena osjeæate pozitivne emocije, pitanje je što se postavlja u izravnom kontaktu, odgovori takoðer, jer nitko, osim ispitanika, ne može to procijeniti. Životno zadovoljstvo procjena je ukupnih životnih prilika i odgovora na pitanje koliko ste zadovoljni životom. Primjenjujuæi ljestvicu od 1 do 10, ispitanik to sam procjenjuje i priopæuje anketaru.

Nije Ii malo èudno istraživati sreæu?

- Nije, jer radimo, udajemo se, ženimo, da bismo bili sretni. Sreæa je zapravo smisao našeg života. To su veæ znanstveno standardizirane kategorije, istražuju ih svi psiholozi u svijetu. Naš nacionalni uzorak radi se na 1 200 ljudi. Agencije Eurobarometar, Gallup, Eurofound pri EU još od 2003. ispituju kvalitetu življenja u 28 europskih zemalja. Od prošle smo godine i mi ukljuèeni. Objavljen je sažetak, slijede komentari pojedinih dionica, a kljuèni su koncepti sreæa i životno zadovoljstvo.

U tijeku je vaš projekt "Razvoj nacionalnih indikatora kvalitete življenja''. Traje pet godina, financira ga Ministarstvo znanosti. Kako komentirate dosadašnje znanstveno iskustvo?

- Godine 2003. osjeæaj sreæe dijelimo s Maðarskom, na 19. smo mjestu od 28 europskih zemalja. Meðu tranzicijskim smo zemljama prvi, pa možemo zakljuèiti da smo sretni. Nešto smo sretniji 2005. godine, a 2007. nešto manje sretni, no ipak više nego 2003. Zakljuèujem da je hrvatski narod zadovoljan životom i to iskazuje. Ovogodišnje je istraživanje na razini prošlogodišnjeg: na 12. smo mjestu, 20. država od njih 28.

Što nam je najvažnije za osjeæaj sreæe?

- Konstantno zadovoljstvo obiteljskim odnosima i odnosima s prijateljima u nas je veæe nego u mnogim europskim zemljama. To je, rekla bih, naše nacionalno blago koje bismo trebali njegovati. Zdravlje i obiteljski odnosi prava su sreæa i uzrok dužeg života.

Prednjaèimo u emocionalno jakim odnosima. A kvaliteta života?

- Ljudi su nezadovoljni životnim standardom, ali i to do odreðene granice. Kada imate 3 500 kn po èlanu kuæanstva, a to ste ostvarili stvarajuæi obitelj, prihod iznad toga ne èini vas bitno sretnijim. U drugim zemljama rijeè je o 13 tisuæa amerièkih dolara godišnjeg bruto-domaæeg proizvoda. Nije to neki veliki novac, dostupan je veæini. Zato se i govori da se sreæa ne može kupiti: ne morate imati više da biste bili sretniji.

Tko nema po èlanu kuæanstva 3 500 kn, ugrožena je skupina za koju vrijede drugi kriteriji?

- Nije nužno, no osvojiti taj iznos, doæi do njega, poveæava zadovoljstvo. I najmanja povišica èini vas životno zadovoljnijim, znatno više nego porast plaæe s 3 500 na 4 000 kuna. Kod umirovljenika je dobro što imaju dobre odnose s obiteljima, no u Hrvatskoj su oni ipak manje sretni od stanovništva srednjih godina. U europskim malo bogatijim zemljama stariji su sretniji nego mlaði, a u nas su to oni stariji od 80 godina. Blagodat starosti. Ljudi maksimiziraju pozitivno, prestaju misliti na negativne aspekte života, ne žure se kao prije, uljepšavaju svakidašnjicu misleæi pozitivno - postigao si što si mogao, sada živi mirnije. To sve poveæava i životno zadovoljstvo.

Gdje žive sretniji od drugih?

- Najèešæe uz more. Zagrebaèki ured UN Development Programa UNDP-a usporeðivao je sreæu i životno zadovoljstvo po županijama. Najsretnija je Splitsko-dalmatinska županija, najmanje sretna Bjelovarsko-bilogorska. U Europi su to skandinavske zemlje, uz standard imaju i dobre socijalne programe, brigu za ljude, ali i more, Island i otoèke zemlje obièno prednjaèe, nitko ne zna zašto.

Zbog èega bi takva istraživanja mnogima koristila?

- U Australiji se provode svaka dva mjeseca, naruèuje ih vlada. Mi bismo ih morali imati prije i poslije reforme zdravstva, socijalne skrbi. Trebalo bi pitati ljude koliko su zadovoljni. Nije bit reforme uštedjeti lijek, veæ imati zdraviju populaciju. Svakom bi politièaru trebao biti interes zadovoljan narod.

Prepoznaje Ii to naša politika, traže Ii vas stranke?

- Ne, sva istraživanja financira iskljuèivo Ministarstvo znanosti. Mislim da æe se uskoro i to promijeniti, sve je veæi interes za naše tekstove o rezultatima.

A što oni pokazuju?

- Sreæa nam je 7, a životno zadovoljstvo 6,5 na ljestvici od 1 do 10. Dijelimo to mjesto s Rumunjskom i Italijom, iza nas su Latvija, Maðarska, Makedonija, Bugarska, na vrhu je Danska s 8,5 koja veæ godinama vodi. U velikim je istraživanjima Island obièno najsretniji, ali ga znaju i zaobiæi. Možda je premali, ne znam, a i proživljava bankarsku krizu.

Kako komentirate optimistiène podatke o Hrvatima?

- Bolje misle o sebi nego o drugima. Èitaju novine, gledaju dnevnik, vide tolike probleme, medijsku sliku stvarnosti prepunu problema i zakljuèuju: ljudima je loše, no meni je, sluèajno, bolje. Jer, kad ih pitate kakav je životni standard u vašem gradu, 70 posto njih kaže kako je loš. A onda ih pitate kakav je vaš životni standard i ti isti ljudi, tih istih 70 posto, tvrde da je dobar. Ljudi su u tome vrlo neobièni, istražujemo to veæ godinama. Moto našeg instituta jest: Istraživanjem do èinjenica. Predodžba nije isto što i èinjenica, uobièajeno "mislim da smo mi" demantira podatak znanstvene èinjenice, istraživanje.

Pozitivna je psihologija u usponu?

- Prošle godine u Opatiji održan je svjetski kongres pozitivne psihologije, i naš èetvrti, nastao je cijeli pokret koji se time bavi. Intenzivno se prouèavaju mentalno zdravlje, uzroci sreæe, namjera je poveæati sreæu, smanjiti nesreæu, mentalnim bolestima dati pravo mjesto, pozitivno misliti. Nikad se prije nije istraživalo koliko je dobro za èovjeka kada je zahvalan, kada daruje, kada èini dobro. Sada i to istražujemo.

Jeste Ii vi zadovoljan èovjek?

- Prezadovoljan, ali to su geni, otac mi je iz Splita. Za sreæu se zna da je 50 posto genetski uvjetovana. Naèin razmišljanja nekom je uroðen, netko ga mora uèiti, a ni to nije loše. Mediteran kao regija njeguje zadovoljstvo socijalnim okruženjem, što najviše pridonosi osjeæaju sreæe.

Što reæi o sreæi naših iseljenika, naše dijaspore?

- Baš ništa. Nikada se još nitko time nije bavio. Da primjerice Anthony Maglica ili tko slièan osigura sredstva, odmah bih sjela u avion. Neshvatljivo je da o tim ljudima ne znamo ono najvažnije - koliko su sretni.

ENG Positive psychology is seeing a massive rise, happiness and satisfaction with one's life have been surveyed in Europe for five years now. The author of the research, Dr. Ljiljana Kaliterna Lipovèan, besides presenting the results of the surveys, looks forward to the time when we will know how happy Croatian emigrants are.

- Klara Kovaèiæ, Jesu li Hrvati sretni?, MATICA – Mjeseèna revija Hrvatske matice iseljenika, br. 12, prosinac 2008., str. 50-51.

izvor: pilar.hr

 

Share

Dodatne informacije