Blagdanska depresija

Share

 Prosinac - mjesec èestitanja, darivanja, veselja, ali za one osjetljivije i depresije
Prosinac, zbog blagdana i manjka svjetlosti, donosi stresne podražaje koji osjetljivim ljudima pogoršavaju stanje i pretvaraju blago do umjereno neraspoloženje u ozbiljnu depresiju, koja zahtijeva lijeènièku intervenciju.
Vjerski obièaji i industrija zabave pretvorili su prosinac u mjesec obvezna radovanja, èestitanja i darivanja, no dio populacije ne osjeæa nikakvu radost, naprotiv upada u depresiju koju popularno možemo nazvati blagdanskom.

Bilo da im smeta nametanje slavljenièkog raspoloženja, bilo da su sami i nemaju s kime podijeliti tu (nametnutu) radost, ili su jednostavno osjetljivi na prosinaèki mrak, oblake i bljuzgu, mnogi ljudi upadaju u depresiju, koja može biti toliko teška da zahtijeva lijeènièku pomoæ. Uz to, oni koji veæ imaju depresiju, mogu doživjeti pogoršanje zdravstvenog stanja.
Prosinaèko umjetno svjetlucanje i užurbanost koja vlada ranjivijima mogu odgoditi depresiju do sijeènja, u tom sluèaju govorimo o postblagdanskoj depresiji.


"Industrija, mediji i religija nameæu prevelika oèekivanja od blagdana - radosti, blaženstva i idiliènih obiteljskih odnosa, a što su oèekivanja i kriteriji viši, to su moguænosti razoèaranja veæe. Obeæavaju li vam novinski napisi, pjesme i televizijske emisije predivne blagdane, stvarnost vas može udariti posred lica", tvrdi psihijatar Holger Jakobs iz Instituta za afektivne poremeæaje u Bremenu.

Opasnost od samoæe i mraka


Depresija koja se javlja ili doseže vrhunac u prosincu ima barem dvije moguæe i meðusobno nepovezane skupine uzroka. Jedna obuhvaæa samoæu, nedostatak ljubavi ili nemoguænost kvalitetna druženja. U tom sluèaju govorimo o blagdanskoj depresiji, iako taj izraz nije službena psihijatrijska dijagnoza.
Druga skupina uzroka ukljuèuje manjak dnevnog svjetla od studenoga do veljaèe, najtamnijeg razdoblja godine. To se stanje u psihijatriji zove sezonski afektivni poremeæaj ili, jednostavnije, zimska depresija.
Na istu osobu mogu djelovati obje vrste uzroka, a depresiji mogu pridonijeti i neki specifièni uzroci:
Prejedanje, konzumiranje više alkohola nego inaèe i premalo odmaranja.
Ekonomski stresori, ponajprije nedostatak novca ili nerazumno trošenje. Mudro je procijeniti koliko možete potrošiti i držati se te odluke.
Nedavni gubitak drage osobe, zbog smrti, razvoda, raskida ili selidbe. Najbolnije se osjeæa u vrijeme blagdanskih okupljanja, kad nas na njega/nju podsjeæa prazno mjesto za stolom.
Sjeæanje na božiæne blagdane provedene u veselju. Lijepa sjeæanja i pomišljanje na nešto lijepo kod osoba sklonih depresiji nema olakšavajuæi uèinak, nego može èak pogoršati depresiju.

Kao što je nedjelja najopasniji dan za osobe sklone depresiji, tako je prosinac najmuèniji mjesec.
"Od malena sam prosinac doživljavala kao dugu, mraènu nedjelju, koja je inaèe moj najgori dan u tjednu", kaže Kristina (34) iz Varaždina, jedna od mnogih koji trpe od blagdansko-sezonske depresije.
U skladu s analogijom koja se može povuæi izmeðu božiænih blagdana i nedjelje, blagdani donose višak slobodnog vremena, koje mnogi ne mogu ili nemaju èime kvalitetno ispuniti. Veæini slobodno vrijeme pruža zadovoljstvo, no oni koji su sami i nemaju s kime razmijeniti dar ili lijepu rijeè osjeæaju se dodatno prikraæenima u doba godine kad su ljubav i bliskost propisani kao društvena obveza. Ono u što se prosjeèni graðani lako uklapaju, osjetljivim ljudima može biti prava tortura.
Ljetni odmor takoðer donosi rizik jer mnogi imaju previše slobodnog vremena, a premalo bliskih ljudi ili novca kako bi to vrijeme ugodno ispunili. No, to je razdoblje dugih dana i lijepog vremena, koji djeluju antidepresivno i neutraliziraju razoèaranje zbog nemoguænosti uživanja u ljetovanju.
Obrnuto, prosinac je, poèevši od Svetog Nikole, pa preko Badnjaka i Božiæa do Nove godine, mraèan mjesec, a nedostatak svjetla dokazan je biološki èimbenik rizika za depresiju. Sezonska (ili zimska) depresija od ranih je osamdesetih godina prošlog stoljeæa priznata kao legitiman oblik depresivna poremeæaja, a jedno od sredstava kojim se lijeèi je fototerapija, tretman specijalnim lampama s jakim bijelim svjetlom.

Nekoliko praktiènih savjeta za nošenje s blagdanskom depresijom

  • Nemojte idealizirati blagdansko razdoblje. Ne pokušavajte proživjeti najbolje blagdane u povijesti. Ne dajte se zavesti bezbrojnim oglasima koji prikazuju savršen Božiæ, jer biste se mogli razoèarati kad stvarnost ne uspije oponašati reklame.
  • Napravite popis najvažnijih aktivnosti i odredite prioritete. Ne trošite previše vremena za pripremu samo jednog dana.
  • Osigurajte dovoljnu kolièinu odmora i rekreacije.
  • Pružite podršku i razumijevanje onima koji su izgubili voljene osobe i onima koji su ozbiljno bolesni. Svi oni imaju posebne potrebe tijekom blagdana, jer ih mogu muèiti misli na ono što im donosi buduænost.
  • Priskoèite u pomoæ onima koji se brinu o nekome. U ovo su doba godine pod poveæanim pritiskom.
  • Imate li poremeæaj prehrane ili problem s ovisnošæu o alkoholu ili drogi, ne zaboravite da je ovo razdoblje godine za vas posebno opasno. Alkohol diže raspoloženje samo nakratko, a dugoroèno pogoršava depresiju. Zaobiðite zabave s mnogo hrane i alkohola ili ih napustite prije ako osjetite kako niste dovoljno snažni oduprijeti se kušnji.
  • Ako ste sami ili u ljubavnoj vezi koja vas ne usreæuje, kontaktirajte sa što više ljudi. Obnovite izgubljena poznanstva. Poznajete li nekoga u sliènoj situaciji, udružite se s njime i krenite zajedno u pohode.
  • S obzirom na to da manjak svjetla izravno pogoduje nastanku ili jaèanju depresije, budite se u zoru, držite prostorije dobro osvijetljenima, dignite rolete i razgrnite zavjese.

Svjetlom do boljeg raspoloženja

Kako razlikovati blagdansku od zimske depresije?


Ako se javlja samo u vrijeme blagdana ili praznika, dakle kad nema uobièajenog radnog ritma i pogoðeni ste viškom slobodnog vremena i ne znate kako biste ga potrošili, vjerojatno je rijeè o blagdanskoj depresiji. Mogli bismo je slobodno nazvati i "depresijom slobodnog vremena". Provjerite pada li vam raspoloženje i nedjeljom, za državne praznike i tijekom godišnjih odmora. Ako je odgovor potvrdan, nema vam druge nego naæi sebi zanimaciju (dodatni posao, hobi, uèenje novih vještina) kojom æete popuniti višak slobodnog vremena.
Ako vas depresija inaèe ne zahvaæa u vrijeme odmora i blagdana, nego u kasnu jesen i zimu te ako vam se raspoloženje podiže kako se približava proljeæe, kod vas je posrijedi sezonski afektivni poremeæaj, to jest zimska depresija. Može se lijeèiti pojaèanom izlaganju svjetlu, antidepresivima, jaèom tjelesnom aktivnošæu ili kombinacijom svega navedenoga.

Depresiju pospješuje manjak dnevnog svjetla u studenome i prosincu, a tama je najveæa upravo u jeku blagdanske sezone. Kod veæine ljudi zimski pad raspoloženja i energije je blag, no kod otprilike pet do 10 posto njih kraæi i tmurniji dani izazivaju simptome umjerene do teže depresije. Službeni je medicinski naziv za tu boljku sezonski afektivni poremeæaj, èija se engleska kratica SAD (Seasonal Affective Disorder) podudara s rijeèi "tužan".
U kasnu jesen ljudi koji trpe od sezonske depresije postaju potišteniji, iscrpljeniji i povlaèe se iz društvenih kontakata. Pada im libido i opæa životna motivacija. Manje su uèinkoviti na poslu i žale se da im je opala kvaliteta života. Potreba za snom raste i za èetiri sata dnevno, a pospanost prati poveæana žudnja za ugljikohidratima, osobito keksima, kolaèima i èokoladom.
Iako uzrok ili uzroci sezonskog afektivnog poremeæaja nije precizn¿o utvrðen, zna se da ima veze sa svjetlom i tjelesnim biološkim satom. Pretpostavlja se da svjetlo koje prodire kroz oèni živac do dijela hipotalamusa zvanog suprahijazmatska jezgra (SCN), regulira ritam proizvodnje dvaju moždanih hormona serotonina i melatonina. Izloženost oèiju svjetlu aktivira neurone u SCN-u, a tami smanjuje njihovu aktivnost. O stupnju aktivnosti tih neurona ovise brojni kemijski procesi koji utjeèu na našu budnost, aktivnost i raspoloženje.

  • Po svjetlu mozak luèi više serotonina, hormona i neurotransmitera koji donose osjeæaj spokoja i zaštiæenosti.
  • Po mraku epifiza proizvodi više melatonina, hormona pospanosti, a možda, kod osoba s predispozicijom, i hormona depresije.

I sezonska se depresija može lijeèiti antidepresivima, no s obzirom na to da je taj konkretan oblik depresije povezan s manjkom svjetla, može se tretirati i jakim svjetlom. Uèinak korištenja jakog svjetla otkriven je prije mnogo godina u Danskoj, no amerièki su ga psihijatri uveli u široku uporabu osamdesetih.
Izlaganje oèiju svjetlu iz posebnih lampi (od 2500 do 10.000 luksa), najbolje rano ujutro, nadoknaðuje prirodni manjak svjetla tijekom kasne jeseni i zime te normalizira moždanu kemiju koja se nalazi u pozadini depresivna poremeæaja. Lampa ili šljemova za fototerapiju u hrvatskim trgovinama nema, ali se mogu kupiti u zemljama Europske unije (i narudžbom preko Interneta).
Iako su nuspojave od korištenja lampe za fototerapiju neznatne i rijetke, struènjaci tvrde da tretman valja provoditi samo prema psihijatrijskoj preporuci.

izvor: vasezdravlje.com /

Autori:
Ozren Podnar, prof.
Robert Torre, dr. med., spec. psihijatar

Share

Dodatne informacije