Ubojica menadžera

Share

 Globalizirana ekonomija postavlja ne samo pred menadžere nego i pred sve zaposlene sve teže zahtjeve koje oni nisu u stanju ispuniti ni duševno ni tjelesno. Stres je glavni uzrok više od 80 posto svih poznatih bolesti. On ubija – stvara pretpostavke za srèani i moždani udar, uništava mentalno zdravlje i skraæuje život. No u današnjem svijetu u kojem utrka za vremenom, uspjehom i novcem postaje imperativ stres je na žalost postao svakodnevna i neizbježna pojava.

Moderna medicina dokazala je da je stalna izloženost stresu najoèitija upravo na radnom mjestu, a koliko su ozbiljne posljedice svakodnevnog rada pod pritiskom, dokazuje i to što je još prije deset godina Svjetska zdravstvena organizacija stres na radnom mjestu proglasila svjetskom epidemijom. Istodobno, stres na poslu okarakteriziran je kao glavni uzrok potpuno nove bolesti koja se naziva – menadžerskom bolešæu. Ta bolest modernog doba otkrivena je posve sluèajno prije tridesetak godina u Sjedinjenim Amerièkim Državama.

Kardiolozi Friedman i Rosenman, koji su dijelili èekaonicu s jednim oftalmologom, primijetili su da su stolice pred njihovom ordinacijom znatno ošteæenije od onih pred vratima oftalmološke ambulante. Poslije su utvrdili su da k njima dolazi mnogo ljudi na rukovodeæim funkcijama, koji su nestrpljivi i nemaju živaca ni vremena èekati. Poslije se pokazalo da svi ti uspješni biznismeni imaju nešto zajednièko – zbog posla su izloženi stalnom stresu. Lijeènici danas više nego ikad upozoravaju da stres uzrokuje vrlo ozbiljna fizièka i psihièka oboljenja, a zašto je tomu tako, objašnjava ugledni hrvatski internist, prof. dr. Izet Aganoviæ:

"U bolesti izazvane stresom ili takozvane menadžerske bolesti ubrajamo

povišeni krvni tlak i kolesterol, aterosklerozu, povišen kolesterol, ateroskleroza, moždani udar, srèani udar, gastritis, akutni vrijed želuca, bolesti štitnjaèe, depresija moždani i srèani udar, gastritis, akutni vrijed želuca, poremeæaje štitnjaèe i psihièke poremeæaje poput depresije i anksioznosti.

No kad se govori o stresu, treba objasniti zašto je on toliko opasan. Slikovito reèeno, utjecaj stresa na organizam odvija se poput uhodanog orkestra u kojem je hipofiza glavni dirigent. Stres uzrokuje pojaèano luèenje negativnih hormona èije djelovanje štetno djeluje na organizam. Ako takvo stanje, kao kod kroniènog stresa, stalno traje, organizam poèinje popuštati i pojedini 'sviraèi' iz spomenutog orkestra poèinju ispadati iz igre", objašnjava Izet Aganoviæ. Potvrðuje kako se stanje bolesti uzrokovanih stresom višestruko pogoršalo proteklih dvadesetak godina kad je "24-satno društvo" u kojem vlada globalna ekonomija poèelo nametati goleme mentalne i emocionalne zahtjeve koje pojedinac èesto ne može ispuniti, pa biva izložen stalnom stresu.

"Oèit primjer ljudi koji su najviše pod stresom i koji se zbog toga potpuno potroše još u mladosti jesu brokeri i menadžeri. Mnogi od njih veæ su u svojim tridesetim godinama potpuno iscrpljeni i zato se èesto kaže da je ono što postignu i zarade negdje do èetrdesete godine života zapravo to i da ih poslije nitko neæe htjeti zaposliti jer su "roba s greškom". Zanimljivo je da su svi ti brokeri i menadžeri svjesni opasnosti i rizika koji im donosi stres, ali oni i dalje grabe jer znaju da im je radni vijek zbog takvog života kratak. Zbog takvog poslovnog ritma i stava tim ljudima mora biti jasno da æe ih, ako ne stanu na loptu, zdravstvene tegobe koje æe se sigurno pojaviti zbog kroniènog stresa pratiti cijeli život", upozorava Izet Aganoviæ. U svojoj lijeènièkoj praksi on se, kaže, vrlo èesto susretao upravo s poslovnim ljudima koje je stres "nagrizao". Svi oni su, veli, nervozni, napeti, razdražljivi, nikad nemaju vremena i uvijek su u žurbi.

"Takve ljude jako je teško motivirati na promjenu životnih navika. Primjeæujem da umjesto da se opuste nakon posla radije odlaze na 'after job partyje' pa tamo još pretjeruju s alkoholom i cigaretama. To samo može pogoršati situaciju. Takvim ljudima objasnim da moraju usporiti i poèeti se brinuti o svom zdravlju, a alkohol i cigarete zamijeniti nekom rekreacijom, koja je najbolja prevencija tegoba uzrokovanih stresom", zakljuèuje Aganoviæ.

A da opasnosti koje prijete zbog stalnog izlaganja stresu doista dosežu alarmantne razmjere, pokazalo je i istraživanje Europske agencije za sigurnost na radu i zaštitu zdravlja.  

KAKO SMANJITI STRES NA RADNOME MJESTU

1. ORGANIZIRAJTE SE
Odreðivanje prioritetnih poslova pomoæi æe planiranju radnog dana i umanjiti moguænost praznog hoda izmeðu dva posla.
2. PLANIRAJTE VRIJEME
Prosjeèan radni dan traje oko devet sati. Pokušate li posao za koji je potrebno 12 sati "ugurati" u tih devet sati neæete postiæi ništa i zato vrijeme treba planirati i pravilno rasporediti za svaki radni zadatak.
3. NE BUDITE PRETJERANI PERFEKCIONIST
Ništa nije savršeno niti æe ikad biti, zato prestanite inzistirati na tome da baš svaki projekt, situaciju i zadatak obavite savršeno, nego nastojte posao obaviti najbolje što možete.
4. OKANITE SE SINDROMA 'SUPERMAN'
Nemojte se cijelo vrijeme naprezati i pokušavati biti Superman. Nitko nije svemoguæ i svatko ima ogranièenja, zato prepoznajte vlastite granice, radite tempom koji vama najbolje odgovara, a koji ipak omoguæava postizanje optimalnog rezultata.
5. ZADRŽITE POZITIVAN STAV
Negativno razmišljanje uništava radnu energiju i motivaciju. Mislite pozitivno o onome što radite i uvijek se veselite uspješno obavljenom poslu. vakog treæeg zaposlenika u Europskoj uniji. Èak 75 do 90 posto svih posjeta lijeèniku opæe prakse povezano je s kroniènim stresom. Prema prikupljenim podacima stresom na poslu u EU obuhvaæeno je 28 posto zaposlenih ili 41,2 milijuna zaposlenih. Posljedica stresa na poslu je 50-60 posto svih izgubljenih radnih dana, ali i oko 5 milijuna nesreæa na poslu. To znaèi gubitak najmanje 20 milijardi eura godišnje. Stres dokazano ubija, ali i košta. No malo je onih koji pritisnuti velikim zahtjevima tržišta i svojih karijera stignu mariti za to. Stres je, vele struènjaci, to opasniji što ljudi èije je zdravlje njime ozbiljno narušeno lijeènièku pomoæ uglavnom potraže kad je bolest veæ uzela maha. Takvi su sluèajevi vjerojatno najèešæi u onih ljudi kod kojih stres nije uzrokovao fizièku, nego psihièku bolest, a da je uistinu tako, potvrðuje i zagrebaèki psihijatar dr. Branko Potoènik. U svojoj ordinaciji on se, kaže, sve èešæe susreæe upravo s pacijentima koji dolaze potražiti pomoæ zbog tegoba koje je prouzrokovao stres na radnom mjestu. Prije petnaestak godina, kad je Branko Potoènik poèeo raditi s pacijentima, situacija, veli, nije bila tako ozbiljna kao danas.

"Oèekivanja poslovnog okruženja tada nisu bila tako velika, a poslovni ljudi nisu bili toliko iscrpljeni stresom. Najgore je to što sve više susreæem mlade ljude koji imaju svoje tvrtke i uspješni su, ali ih izjeda optereæenost time da uvijek moraju biti u vrhu ne bi li opstali na tržištu. Stres koji ti ljudi doživljavaju u svom 12-satnom radnom vremenu ubitaèan je. Psihièke tegobe izazvane stresom, pogotovo onim na radnom mjestu, ponekad mogu biti ozbiljnije od onih fizièkih. No na žalost ljudi toga postaju svjesni tek kad ih ulovi bolest ili poremeæaj. Kad je rijeè o mom, psihijatrijskom podruèju, najèešæa bolest koju uzrokuje stres je depresija. Iako je ozbiljnost te bolesti èesto zanemarivana, ona je zbog svoje uèestalosti velik javnozdravstveni problem, pogotovo kad uzmemo u obzir da od depresije jednom u životu oboli 15 posto žena i 10 posto muškaraca. Zabrinjava podatak da se od depresije prošle godine u Hrvatskoj lijeèilo èak 220.000 ljudi ili više od pet posto stanovništva. A za tako golem broj oboljelih možda je ponajviše odgovoran stres, osobito onaj poslovni", objašnjava Branko Potoènik. Dodaje kako je stres zapravo reakcija organizma na vanjske podražaje. Kad je rijeè o depresiji, stres djeluje na mozak tako da budi hormone poput kortizola, a njegovo pojaèano luèenje može uzrokovati promjene na mozgu. Utjecaj hormona može biti toliko ozbiljan da mijenja strukturu mozga i uzrokuje atrofiju pojedinih njegovih dijelova.

"Nakon duljeg vremena izloženosti velikom stresu naravno da se javljaju posljedice, a najèešæa je depresija. Rijeè je o poremeæaju raspoloženja koji zahvaæa i tijelo i misli i nikako nije isto što i normalna tuga. Depresija je stanje koje 'normalan' èovjek nikad ne osjeti ako ne oboli od nje. Depresivan èovjek bez pravog razloga osjeæa nedostatak životne radosti, strah, a javlja se i bezvoljnost, kao i gubitak interesa za posao, hobije i sve u èemu je bolesnik prije uživao. Neki od simptoma su i teškoæe u donošenju odluka, mala energija i brzo umaranje", objašnjava Potoènik. Napominje da preveliki emocionalni i mentalni zahtjevi užurbanog poslovnog svijeta mogu ne samo pogoršati postojeæi depresiju nego i uzrokovati sam nastanak bolesti. "Velika opasnost od stresa pa samim tim i depresije skriva se upravo u onom što od nas oèekuju drugi, a pogotovo u prevelikim oèekivanjima koja sama sebi nameæemo. Poslovni ljudi, osobito menadžeri, imaju ogromne ambicije i time si stvaraju poguban unutarnji stres i napetost. Stanje pogoršava i obilje informacija kojima su svakodnevno izloženi." No èak i kada osjete prve simptome depresije, rijetki se odluèe javiti psihijatru, uvjereni da si sami mogu pomoæi. "Kad depresija uzme maha, malo je vjerojatno da æe proæi spontano. Stoga bi ljudi koji veæ dugo osjeæaju simptome nedvojbeno trebali potražiti struènu pomoæ, pogotovo kad se zna da moderna psihijatrija depresiju uspješno lijeèi u èak 90 posto sluèajeva. Lijeèenje se najèešæe temelji na terapiji antidepresivima, no tu treba napomenuti da ta vrsta lijekova, za razliku od anksiolitika poput apaurina, ne uzrokuju navikavanje. No osim takvog lijeèenje depresivnim ljudima i onima koji su izloženi kroniènom stresu najbolji je savjet da se redovito bave fizièkom aktivnošæu." Dokazano je da fizièki napor izaziva psihièku relaksaciju i time otklanja štetnost akumuliranog stresa.

"Poslovni ljudi trebaju napokon shvatiti da si moraju dopustiti odmor. Znam da mnogi godinama nisu bili na godišnjem, a kamoli uzimali slobodne vikende. No to može biti i uglavnom je uistinu pogubno. Èovjeku treba odmor da bi normalno funkcionirao, jer ako nemamo bar malo vremena za sebe, obitelj i ono što nas opušta samo je pitanje dana kad æemo puknuti poput balona", zakljuèuje psihijatar Branko Potoènik.

Poslom optereæen èovjek od stresa ne "puca" samo psihièki. U nekoliko posljednjih desetljeæa znatno se promijenio naèin života stanovništva u gradovima, što je uzrokovalo i nastanak nekih novih vrsta tegoba, posebno kad govorimo o tzv. managerskoj populaciji. Zaposleni ljudi sve se manje kreæu, vode život pun stresa i puno vremena provode u uredu ili sjedeæi za kompjutorom, što dovodi do poremeæaja sustava za kretanje. Najèešæe se radi o problemima vratne i slabinske kralježnice.

"Mislim da su stres i nedovoljna tjelesna aktivnost menadžera najèešæi inicijator njihovih zdravstvenih tegoba. Katkad se javljaju pacijenti koje muèe strašni bolovi, a ponekad su gotovo nepomièni", objašnjava Mato Žugaj iz Poliklinike za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju "Dr. Žugaj". Nekoliko godina radio je u Njemaèkoj i kaže da su problemi koji muèe moderne poslovne ljude u obje zemlje gotovo identièni. Nakon respiratornih infekcija najèešæi razlog odlaska k lijeèniku su tegobe s kralježnicom, a veæina pacijenata imaju izmeðu 30 i 50 godina. Rijeè je i o ogromnom novcu, o èemu govori podatak kako godišnji posredni i izravni troškovi lijeèenja križobolje u SAD-u iznose 100 milijardi dolara.

Žugaj smatra da je osim lijeèenja jednako važna i prevencija. Iznimno važno je izabrati pravilan položaj prilikom rada za kompjutorom. Upravo zbog nepravilnih položaja tijela sve su èešæe bolesti ruku, recimo neke od njih izaziva upotreba kompjutorskog miša. Pritom stradavaju razni dijelovi od prstiju, preko lakta pa do ramena. Skraæuju se tetive, javlja bol, a ruka postaje funkcionalno ogranièena.

Žugaj kaže da posljednjih godina, upravo zbog smanjene tjelesne aktivnosti, ima sve više mladih pacijenata. "Život u uredu i automobilu vezan je za krivo držanje, a posljedica je slabost mišiæno-tetivnog tkiva. U prvo vrijeme to su napetost i bol u mišiæima, koja se mogu razviti u ozbiljnija oboljenja poput hernije diska koja traži operativni zahvat", smatra dr. Žugaj.

Ovisno o fazi bolesti u kojoj dolaze u njegovu polikliniku, svojim pacijentima predlaže razne oblike terapije. Pritom napominje kako je vidljivo da se kod veæine ljudi u posljednje vrijeme poveæala briga za vlastito tijelo i njegovo zdravlje. Sve više ih se javlja pri pojavi prvih simptoma, a lijeènici im sugeriraju preventivnu brigu o sebi. "Uvijek preporuèujem bavljenje sportom jer je to najbolji naèin brige o svom organizmu. Na taj naèin jaèate zglobove, mišiæe i kralježnicu, što je iznimno važno. Ovisno o životnoj dobi i stanju u kojem se nalazi tijelo treba izabrati i sport, ali vožnja biciklom, plivanje ili brže hodanje su za svakoga, a mlaði i snažniji mogu trenirati i kontakt-sportove poput nogometa ili košarke. U uredu mogu raditi jednostavne vježbe za kralježnicu koje traju manje od deset minuta, a sprjeèavaju pojavu tegoba", smatra dr. Žugaj.
Jedan od veæih problema je kako motivirati pacijente na promjenu životnih navika. Dio ih prihvaæa lijeènièki savjet, ali mnogi se poslije odreðenog vremena vrate starim lošim navikama.

Bez obzira na to koliko razoran bio, poslovni ljudi moraju se nauèiti nositi sa svakodnevnim stresom. Nacionalovi sugovornici – vrhunski menadžeri i uspješni biznismeni, èini se, uspijevaju u tome.
Željko Èoviæ, predsjednik Uprave Plive, priznaje da svakodnevno primjeæuje kako užurbani radni ritam donosi stres:
"Pogotovo je tako kad u zgusnuti radni tempo ubrojimo još i èesta i duga putovanja. Moj radni dan prosjeèno traje više od 12 sati dnevno, poèinje oko 8.30 a završava oko 20 sati. Razlog tako dugog radnog dana je uvjetovan time što Pliva ne posluje samo na jednom kontinentu, stoga me i vremenska razlika primorava da svoje radno prilagodim svim našim kompanijama, kako na našem, tako i na amerièkom kontinentu. Upravo zbog toga moj radni tjedan èesto ima izmeðu 65 i 70 radnih sati", kaže Željko Èoviæ. Sreæom, veli, mada je pod znaèajnim stresom, još nije iskusio ozbiljnije zdravstvene tegobe. Svoje zdravlje, kaže, na zadovoljavajuæoj razini održava preventivnim zdravstvenim pregledima.

"Bavljenje sportom mi je takoðer od velike koristi. Vrlo su važni i disciplinirani naèin života te zdrav naèin prehrane. Uravnotežena i lagana prehrana nevidljiv je ali korisni asistent svakom menadžeru. Na kraju, ali ne i manje važno, ovaj

Prema istraživanju Europske agencije za sigurnost na radu i zaštitu zdravlja, stres na radnome mjestu prisutan je kod svakog treæeg zaposlenika Europske unije. Èak 75 do 90 posto svih posjeta lijeèniku opæe prakse povezani su s kroniènim stresom. Prema prikupljenim podacima, stresom na poslu u EU obuhvaæeno je 28 posto zaposlenih ili 41,2 milijuna zaposlenih. Posljedica stresa na poslu je 50-60 posto svih izgubljenih radnih dana, ali i oko 5 milijuna nesreæa na poslu. To znaèi gubitak najmanje 20 milijardi eura godišnje.
posao, iako vrlo zahtjevan i stresan, donosi i zadovoljstvo nakon svakog uspješno završenog projekta", zakljuèuje predsjednik Uprave Plive.

Radni dan Drage Munjize, predsjednika Uprave Konzuma, traje izmeðu 12 i 14 sati, a radi šest dana tjedno. U takvom ritmu stres se, veli, ne može izbjeæi: "No stres je normalan dio mog života, kao i svih novinara, menadžera, lijeènika, sportaša, svih zapadnjaka. U mom sluèaju stres je poticaj za još kvalitetnije rezultate. Imam i sreæu da zbog stresa nemam zdravstvenih tegoba, i to zato što se bavim sportom i vodim normalan obiteljski živo", kaže Drago Munjiza dodajuæi kako se poslovnog stresa rješava odlazeæi u teretanu tri do èetiri puta tjedno, posjeæujuæi kino sa suprugom i djecom, te èitajuæi knjige i uživajuæi u glazbi.

Glazba ima veliku ulogu i u relaksaciji Irene Džepine, direktorice marketinga Diners Cluba koja se slaže da je stres postao dio njenog svakodnevnog radnog okruženja.
"Moj radni dan traje minimalno osam sati. Meðutim, nakon toga slijedi rad na sebi, koji je danas imperativ uspješnog poslovnog èovjeka. A to svakako obuhvaæa sustavnu edukaciju, praæenje recentne literature, kao i praæenje aktivnosti konkurencije. Dakle, radni mi se dan èesto nastavlja i nakon izlaska iz ureda te produžava na dodatne višesatne poslovne obveze. Kako me funkcija voditeljice Odjela marketinga u Diners Clubu èesto odvodi i na poslovna putovanja, radni se ritam proteže i na vikende. Ipak, organizacija radnog vremena u Diners Clubu iznimno je kvalitetna te je produljeni boravak na radnom mjestu do kasnih veèernjih sati rijetkost, a ne pravilo", kaže Irena Džepina. Priznaje pritom da svakodnevne brojne obveze i vrlo velik broj ostvarenih kontakata izaziva zasiæenje, ali da unatoè tome u svom poslu uvijek pronalazi iskonsku ljepotu. "Kad mi se èini da me pobjeðuje ritam posla, uvijek se sjetim da sam od prvog radnog dana zapravo sanjala o poslu koji æe me upuæivati na nove osobe i u kojem æu do maksimuma iskazati svoje vrijednosti te uživati u kreativnosti svojih suradnika. Naravno, svaki stres nestaje kad dobijete pozitivnu kritiku o svom radu od kolega, poslovnih partnera ili korisnika. Kako je dinamika našeg poslovanja takva da se iz jednog projekta uskaèe u drugi, vrlo se brzo vide i rezultati, koji su svojom uspješnošæu pravi melem na ranu", veli direktorica marketinga Diners Cluba. Dodaje kako nije podlegla zdravstvenim tegobama uzrokovanima stresom, a razlog dobrom zdravlju vidi, kaže, u iskrenom smijehu koji joj u svakodnevnoj suradnji s kolegama dobro doðe kao vježba za relaksaciju. Irena Džepina barem triput tjedno vježba u salonu Figurella, a jednom tjedno kuæi joj dolazi maserka Sandra Grgec, koja joj više od sat vremena radi sportsku masažu.

"Ove aktivnosti su sjajne jer me iskljuèuju od podsvjesnih planiranja promotinih aktivnosti ili planiranja rokova. Ujedno, omiljena mi je aktivnost šetnja s prijateljima u kvartu jer tada, uz razgibavanje kroz opuštajuæi razgovor primjenjujemo i 'mentalnu higijenu'. Moram priznati da vikendom najèešæe na Jarunu onih šest kilometara oko jezera svladavam probijajuæi se meðu rolerima i biciklistima. Inaèe, smatram da je najveæi neprijatelj svakog èovjeka njegova nesigurnost, nakon koje dolazi stres. Ako ste sigurni u sebe i svoje znanje, ako u meðuljudskim kontaktima uspijevate kod suradnika potaknuti ono najbolje u njima, od stresa štitite i sebe i druge."

Neda Èekolj, direktorica marketinga Radija 101, kaže da zbog prirode svog posla u elektronièkom mediju teško može odrediti granicu kada njen radni dan poèinje , a kada završava: "Vrlo èesto èak i kad se i odmaram ili radim kuæne poslove razmišljam o projektima koje treba inicirati, kompanijama i ljudima koje treba kontaktirati pa uzimam papir i zapisujem. Zaista ne znam koliko zapravo radim. Dinamika posla u marketingu, uz užurbani ritam, nužno uzrokuje pritisak i odreðene doze stresa , ali taj isti stres èesto vas pokreæe i pozitivno djeluje na vaš posao. Nažalost, postoji i onaj 'negativan' stres koji najèešæe ubija moj želudac", kaže Neda Èekolj. Ona smatra da loš stres najviše uzrokuje ljudska glupost i loša komunikacija, a najboljim naèinom borbe protiv te prevelike doze adrenalina smatra dobre veèeri i finu klopu s prijateljima. Zdravijom je, veli, èini i šetnja prirodom, a fizièko i psihièko opuštanje osigurava si odlaskom na masažu.

"Ozbiljnijih zdravstvenih tegoba zbog stresa nisam imala. Jedino mi je prilikom nedavne gastroskopije lijeènik poruèio kako je moj želudac 'namršten', te bih trebala pripaziti na svoju prehranu i 'izbjegavati stres'. Mislim da u današnjim uvjetima nitko ne može izbjegavati stres . Èini mi se da je najvažnije pronaæi dobar 'ispušni ventil'", zakljuèuje voditeljica marketinga Radija 101.

izvor: nacional.hr / Marina Biluš

Share

Dodatne informacije