Djeca rastavljenih roditelja imaju slabiji uspjeh u školi

Share

 Djeca koja žive samo s jednim roditeljem u školi postižu oko pet posto lošije rezultate od djece koja žive s oba roditelja. Pokazalo je to veliko istraživanje èiji æe rezultati iduæi tjedan biti predstavljeni javnosti, a koje su na uzorku od oko 90.000 uèenika 4. i 8. razreda osnovnih škola proveli Institut “Ivo Pilar” i Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja.

U Hrvatskoj se godišnje raspadne svaki peti, a u Zagrebu èak svaki treæi brak. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, lani je razvrgnut 4651 brak, a oko 20.000 ih je sklopljeno. Prosvjetna vlast do sada nije istraživala utjeèe li i koliko život u jednoroditeljskom domu na obrazovna postignuæa djece, pa je to prvo takvo istraživanje provedeno u nas.

Podloga su bili nacionalni ispiti koje su u travnju i svibnju pisali uèenici 4. i 8. razreda osnovnih škola. Testiranjem su bili obuhvaæeni svi ðaci iz 2863 èetvrta razreda te 2187 osmih razreda diljem Hrvatske. U 4. je razredu cilj bio ispitati koliko su uèenici osposobljeni za samostalno rješavanje zadataka iz hrvatskog jezika, matematike i prirode i društva. U 8. razredu ispitivala su se znanja, vještine i sposobnosti uèenika iz hrvatskoga, stranog jezika, biologije, kemije, fizike, povijesti i geografije. Svaki uèenik 8. razreda pisao je test iz dva predmeta. Znanstvenici koji su sudjelovali u istraživanju sastavili su i poseban anketni upitnik koji su ispunili roditelji svih testiranih uèenika. Pitanja su se, meðu ostalima, odnosila i na strukturu obitelji. Pokazalo se da život samo s jednim roditeljem utjeèe i na uspjeh djece u školi.

- S jedne strane, to je potpuno razumljivo. To pokazuje koliko su roditelji bitni za uspjeh djece, poticanje njihova interesa i motivacije. Kada govorimo o jednom roditelju s kojim dijete živi, uglavnom je to samohrana majka, a svi dobro znamo da su žene koje se iz ovoga ili onoga razloga moraju same brinuti o djeci prije svega optereæene brigama o goloj egzistenciji. Takve majke nerijetko rade i nekoliko poslova da bi prehranile obitelj - kaže splitska psihologinja Mirjana Nazor. Ne treba, dodaje, zaboraviti ni to da u Hrvatskoj iznimno mnogo djece uzima instrukcije. Prema statistikama, individualnu pomoæ u svladavanju školskoga gradiva traži svaki drugi srednjoškolac, a nerijetko, kaže Mirjana Nazor, na instrukcije idu veæ i djeca u prvom, drugom razredu osnovne škole.

- U tako izgraðenom sustavu nije nimalo neobièno da djeca èiji roditelji ne mogu platiti instrukcije, a jednoroditeljske obitelji sigurno pripadaju toj skupinu, postižu lošije rezultate u školi - kaže Mirjana Nazor.

- Rezultati me nimalo ne iznenaðuju, no ako naše ministarstvo želi istražiti u kakvim uvjetima odrasta današnja mladež, najprije bi trebalo vidjeti zašto je atrofirala odgojna funkcija škole i zašto su pokidani odnosi u komunikaciji škola - uèenik - roditelj. Žalosno je što veæina djece nema s kime razgovarati o svojim problemima ni u školi ni kod kuæe, veæ samo s vršnjacima - komentirao je Milivoj Miliša, sociolog i profesor na zadarskom sveuèilištu.

Nenad Jakušiæ, djeèji psihijatar i voditelj Centra za zaštitu mentalnog zdravlja djece i mladeži Klinike za djeèje bolesti Klaiæeva, upozorava da djeca koja žive samo s jednim roditeljem, bilo da je onaj drugi umro ili su se roditelji rastali, odrasta u posebno emotivnom stanju, pa nije nimalo èudno, kaže, da se to odražava i na njihov uspjeh u školi.

- Što se tièe psihodinamike, djeca imaju potrebu biti s oba roditelja. Svako dijete jednako voli i mamu i tatu. Kada se roditelji rastanu, dijete je u stalnom konfliktu lojalnosti, posebice ako se roditelji rastanu u svaði. O situaciji u kojoj se nalazi osnovnoškolsko dijete sigurno mnogo razmišlja i na to gubi mnogo energije i pažnje. Ne treba zaboraviti ni to da takva djeca èesto postanu predmetom agresije roditelja ili se pak oni previše vežu uz njih - kaže dr. Jakušiæ te napominje da djeca koja žive samo s jednim roditeljem u pravilu imaju i manji roditeljski nadzor. A i sama su djeca, kaže, sklona manipulaciji. - Djeca rastavljenih roditelja s onim drugim roditeljem, najèešæe je to otac, u pravilu provode vikende. Kada doðu kod toga drugog roditelja, najèešæe ne moraju ništa raditi ni uèiti, što njima predstavlja zadovoljstvo, pa kad se vrate kuæi, prave probleme - upozorava Jakušiæ te napominje kako se u našim školama realnim životnim problemima u kojima odrastaju djeca posveæuje premalo pozornosti.

- Djeca rastavljenih roditelja u našim su školama nešto posve normalno. Njima se ne pridaje nikakva pozornost sve dok ne pokažu znakove poremeæaja ponašanja - kaže dr. Jakušiæ te dodaje da za to nisu krivi sami uèitelji, veæ sustav koji ih tijekom školovanja nije obuèio kako se nositi s razlièitim potrebama djece. Da naši uèitelji ulaze u razred potpuno nekompetentni za rješavnje problema djece, slaže se i pedagog Milan Matijeviæ, profesor na zagrebaèkom Uèiteljskom fakultetu.

Jednoroditeljskim obiteljima ne daje se nikakva podrška

- Naši uèitelji imaju samo kompetencije za upravljanje razredom. Nerijetko se dogodi da se dijete povjeri uèitelju, a on ne zna što bi napravio i kako mu pomogao - kaže Matijeviæ. Rezultati istraživanja koje se provodilo na populaciji uèenika èetvrtih i osmih razreda pokazuju prosjeènu sliku, a naravno da ima i djece koja žive samo s jednim roditeljem i izvrsna su u školi. - Naša uèenica, koja živi samo s majkom, lani je bila državna prvakinja u matematici - rekla je ravnateljica 7. gimnazije Ljilja Vokiæ.

Koordinatorica udruge B.a.b.e. Sanja Sarnavka pak tvrdi: - Naše društvo jednoroditeljskim obiteljima ne daje nikakvu podršku. To najbolje znaju majke koje godinama vode borbu za alimentaciju. Zbog svega stradavaju djeca, što se u ureðenom društvu ne bi smjelo dogaðati. I ona smatra da su su lošiji rezultati posljedica èinjenice da samohrane majke u pravilu nemaju novca investirati u dodatnu poduku svoje djece, u instrukcije i škole stranih jezika, što se odražava i na njihovu uspjehu.

izvor: jutarnji.hr / Ivana Kalogjera-Brkiæ

Share

Dodatne informacije