Glazba kao terapeut

Share

U plemenskim zajednicama muzika i ples su služili za izazivanje napadaja kojima su bolesni èlanovi zajednice doslovno "stresali" sa sebe bolest, i tjelesnu i duševnu. Knjuževnost obiluje inoformacijama o moæi muzike.

U Bibliji u "Prvoj knjizi o Samuelu" opisuje se kako mladi David svira harfu i time tjera zlog duha koji je opsjelo Saula. Saulu je nakon toga bilo bolje i "zao duh je otišao od njega". U Homerovoj Odiseji Autolik pjeva magiènu pjesmu da zaustavi krvarenje iz Uliksove rane za vrijeme opsade Troje.

Poput mnogih drugih vrsta terapije, i glazba je izgubila utjecaj u doba velikih epidemija kuge, kad su joj iz oèaja pribjegavali kao preventivi, što je kao što se moglo i oèekivati završavalo neuspjehom. U 18.st. ponovo ju je pokušao oživiti Richard Brocklesby, jedan od lijeènika Samuela Johnsona, koji je tvrdio da bi, kad zakažu druge metode lijeèenja ludila, trebalo kao u stara vremena primijeniti muziku "koja djeluje tako neobièno i korisno". Meðutim, kad je 1839.g. J.G. Milingen objavio "Kuriozitete iz lijeènièke prakse" svrstao je muziku u anegdote.

Muzika je kao terapija bila zanemarena i iduæih stotinu godina i smatrali su je samo pogodnim naèinom za smirivanje dojenèadi. U svom djelu "Tko lijeèi ima pravo" (Wer heilt hat recht), objavljenom 1958.g. Heinz Graupner (jedan od prvih europskih pisaca koji je pokušao spasiti alternativne terapija od zlog glasa) tvrdi da bi zasluge za obavljanje terapije muzikom trebalo barem djelomice pripisati Schuesslerovom sanatoriju na Harzu.

Tamošnji lijeènici primjenjuju Shultzovu metodu autogenog treninga, ali su ustanovili da nekim pacijentima to nije dovoljno. Kad su im predložili muzièke seanse, u poèetku su bili "prilièno suzdržani", ali su vidjeli što mogu postiæi muzikom, ukljuèili su je u dnevni program lijeèenja. Danas govore o fantastiènim rezultatima što su ih postigli tom terapijom.

Postupak


Premda je cilj terapije muzikom jasan, tj. postizanje interakcije izmeðu pacijenta i terapeuta i time odreðenih terapijskih rezultata, stvarni postupak ovisit æe o obrazovanju individualnom iskustvu terapeuta.

Terapija se opæenito može podijeliti na lijeèenje koje se temelji na reagiranju na muziku-pjevanjem, plesanjem ili samo mirnim slušanjem i na lijeèenje kod kojega se pacijenta uèi kako da sam stvara i improvizira glazbu. Svrha je razvijanje neverbalnih vještina komunikacije i kreativnog izražavanja, metoda koja posebno koristi duševno i emocionalno poremeæenim osobama.

Pogodni sluèajevi


Terapija muzikom može se primijeniti u raznim okolinama i na raznim osobama- od gerijatrijskih odjela, ustanova za duševne bolesnike i centara za mentalno zdravlje do grupnog i individualnog rada na privatnim psihoterapijskim seansama. Primjenjuje se i u lijeèenju vrlo hendikepirane djece: duševno zaostale djece, djece invalida, emocionalno poremeæene i autistièke djece, te djece s govornim smetnjama.

Dodatak


Protiv straha i nemira:


1.- Bachove suite
2.- Dijela Cajkovskog
3.- Franko: Amor i Psiha

Protiv nesanica:


1.- Schubertova: Ave Marija
2.- Haendlov: Largo

Za opuštanje:


1.- Chopinovi nokturni
2.- Wagnerov: Parsifal
3.- Dvorakova: Smfonija novog svijeta
4.- Dijela Saint-Saensa

Protiv melankolije:


1.- Saint-Seans: Simfonija NO3 u nizem Ut
2.- Mascagni: Poljska kavalarija
3.- Faure: Reguem opus 48(Paredisum)
4.- Haendel: Koncert za orgulje i orkestar NO1
5.- Wagner: Veliki mars Tannhauser
6.- Ponchielli: Ples satima
7.- Beethoven: Oda radosti

Protiv depresije:


1.- Mascagni: Poljska Kavallerija ili Cavallerija rustican
2.- Verdi: Nabucco-Zbor Robova
3.- Wagner:Tannhauser-Veliki Mars

Izvor: vecernji.hr (mojdoktor.hr)

Share

Dodatne informacije