Nesigurnost posla i manjak komunikacije izluðuje radnike
- Detalji
- Hitovi: 3413
Izlaz iz nepovoljne situacije na radnim mjestima predsjednik Hrvatskog psihološkog društva Hrvoje Gligora vidi u veæem ukljuèivanju podreðenih radnika u komunikaciju s nadreðenima, ali i u donošenje odluka.
Prema nedavnom objavljenim rezultatima istraivanja portala MojPosao èak 78 posto ispitanika je pod stresom na svom radnom mjestu. Poraznu statistiku o radnom mjestu kao uzroèniku stresa nadopunjuje i èinjenica da èak dvije treæine ispitanika kao uzroènika stresa navodi svog nadreðenog, a samo njih šest posto nikad nije doivjelo verbalne ispada u svojoj radnoj okolini. Stres oèito ima i zdravstvene posljedice jer 57 posto ispitanih navodi da zbog stresa ima problema sa spavanjem, a 71 posto smatra uredski bijes sve èešæim i sve ozbiljnijim problemom.
Predsjednik Hrvatskog psihološkog društva Hrvoje Gligora smatra da podatci iz istraivanja potvrðuju da je stres svojevrsna epidemija suvremenog društva, a na radnom mjestu se najviše ispoljava i upravo je tamo najèešæe percipiran, iako radno mjesto nije jedini uzroènik stresa.
Uzroke tolikog stresa na radnom mjestu Gligora vidi u tome što zaposleni imaju vrlo malo kontrole, ali i utjecaja na zbivanja na poslu. Osim toga, »mi smo tranzicijsko društvo, a za njega je bitno to što je sigurnost radnog mjesta sve manja, pa je nesigurnost veliki izvor stresa«. Kao posebno vaan moguæi uzrok stresa Gligora navodi lošu komunikaciju, manjak potpore meðu kolegama na radnom mjestu, a na stvaranje osjeæaja stresa moe utjecati i to što netko smatra da je posao koji radi beznaèajan.
Izlaz iz takve situacije na radnim mjestima vidi u veæem ukljuèivanju podreðenih radnika u komunikaciju s nadreðenima, ali i u donošenje odluka, gdje je to moguæe. »Preporuèio bih poslodavcima da radnicima jasno daju do znanja jesu li njima zadovoljni ili nisu. Dakle, da jasno pokude ili jasno pohvale radnike«, kazao je Gligora.
Meðu poslovnim sektorima u kojima se biljei najviše stresa su proizvodnja i prerada prehrambenih proizvoda, izdavaèka djelatnost i financijske djelatnosti.
Gligoru ne èudi što se meðu najstresnutijima navodi izdavaèka djelatnost jer se radi o poslu koji je strogo vezan uz rokove, a moguæe je i da tehnologija kojom raspolae zaposlenik ponekad nije zadovoljavajuæa za rokove koje trai trište. Finacijski sektor je vrlo propulzivna djelatnost u kojoj ima i mnogo stranih poslodavaca i »upravo je u tom sektoru komunikacija meðu zaposlenima, izmeðu nadreðenih i podreðenih moda i najbitniji element«. Na prvi je pogled èudno što se meðu kritiènim sektorima našla i prehrambena industrija, no ona se takoðer ubrzano razvija i tehnološki znatno napreduje, što moe dovesti do toga da treba raditi bre i više i zbog toga ljudi mogu radno mjesto percipirati kao stresno, smatra Gligora.
Gligoru ne veseli što sve više ljudi doivljava radno mjesto stresnim, ali ga kao psihologa raduje èinjenica da sve više onih koji smatraju da su pod stresom trae profesionalnu pomoæ, a »to znaèi poveæanje svijesti da profesionalna komunikacija moe mnogo pomoæi, jer profesionalci su ti koji znaju tehnike«, zakljuèio je Gligora.
izvor: novilist.hr / T. Ponoš
